Oči u oči s turskom vojskom: Približavanje Turaka na svega 50-ak kilometara od Zagreba

Period 16. stoljeća na zagrebačkom području obilježen je uglavnom negativnim događanjima koja su imala izrazito loš utjecaj na stanovnike Zagreba. Počnimo s građanskim ratom između Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog. U državi su postojale dvije stranke – dvorska stranaka i narodna stranka. Dvorska stranka je držala stajalište da se Ugarska zajedno s Hrvatskom i Slavonijom ne može sama braniti protiv neprijateljske sile, točnije – od Turske, zbog čega se više oslanja na inozemstvo i zapadne zemlje. CIlj dvorske stranke je bio na prijestolje dovesti austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog.

S druge strane, narodna stranka, koju je predvodio najbogatiji mađarski velikaš Ivan Zapolja, bila je stava da stranac ne može biti izabran za ugarsko-hrvatskog kralja, a uz Zapolju je bila gotovo čitava Mađarska i Slavonija. Uz dvorsku stranku, i izbor Ferdinanda, bili su pojedini mađarski i slavonski velikaši, te cijela Hrvatska između Kupe i Jadranskog mora.

Uz građanski rat, Zagreb nije bio pošteđen niti elementarne nepogode u obliku potresa. Na samom početku 16. stoljeća, točnije 1502. godine, Zagreb je doživio jak potres koji je ostavio teška oštećenja po gradu, a tijekom istog tog stoljeća potresi su Zagreb pogađali još 1505., 1506., 1530., 1586. i 1590. godine. U potresu 1502. godine teško su oštećene gradske utvrde, što je stvorilo dodatne probleme općini na Gradecu zbog uloge utvrda u obrani od Turaka. Uz potres, Zagreb nije bio pošteđen niti kuge koja se pojavila 1511. godine, a donijeli su ju upravo trgovci iz turskih krajeva.

Kao šlag na tortu, Zagrebu je konstantno prijetila turska opasnost. Nakon poraza 1493. godine na Krbavskom polju, Turci neprestano provaljuju u Hrvatsku, sve do nove katastrofe 1526. godine na Mohačkom polju.

Na Mohačkom polju sudjelovao je i Gradec s 40 naoružanih pješaka i šest konja koji su vukli topove, a općina je posudila i 200 dukata za opskrbu Ferdinandovih konjanika koji su trebali krenuti prema Mohaču. Nakon poraza na Mohačkom polju stvara se nova državna zajednica, dinastija i kralj za Hrvatsku i Zagreb, ali to nagovještava nove nemire i teške dane za Zagreb.

Tuci su nakon pobjede na Mohačkom polju htjeli udariti na Italiju i Njemačku, te se polako primiču Zagrebu, a tijekom tog prodora osvajaju nekoliko utvrđenih gradova i važnih hrvatskih uporišta, te skoro sredinom 16. stoljeća dolaze gotovo pred sama vrata grada. Krajem stoljeća Turci se približavaju Zagrebu na svega 50-ak kilometara. S obzirom da je Zagreb bio ugrožen dok su granice Turskog carstva bile i puno udaljenije, Zagreb je bio u velikom problemu. Dodatni problem za Zagreb predstavljao je savez Turaka i Zapoljinih pristaša.

Prva opasnija situacija za Zagreb javlja se već dva mjeseca nakon što su Ferdinand i Zapolja sklopili mir, kada pada tvrđava Dubica.

Druge objave

Drveni neboder – izgrađen 1956.-1958. godine prema projektu arhitekta Drage Iblera

Poslovna poluugrađena dvokatnica sa stambenim osmerokatnim tornjem – zgrada...

Festival Cest is d’Best vraća umjetnost i veselje na zagrebačke ulice

Zagreb početkom lipnja ponovo postaje velika otvorena pozornica –...

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su...

Najstarija kuća Novog Zagreba uskoro postaje odmorište na biciklističkoj ruti Greenway

Na nasipu između pješačkog i Hendrixova mosta, skrivena između...

Pročitajte i ovo:

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se poluugrađena dvokatnica s prizemnim uličnim krilom - kuća Krmelić-Jelić. Kuća je izgrađena polovicom 18. stoljeća na...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su osjećali posljedice rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog carstva, a kada se rat završava –...

Najznačajnija kasnobarokno-klasicistička sakralna cjelina – Crkva sv. Ivana Krstitelja

Jednobrodna crkva s dvokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja sagrađena je 1795.-1800. godine na mjestu gotičke župne crkve, osnovane 1374. godine. Gradnja crkve pripisana...