Novi video Ansambla LADO posvećen blagdanu svetog Jurja koji se obilježava 23. travnja

Na blagdan svetog Jurja koji se obilježava 23. travnja i koji se u narodu smatrao pravim početkom proljeća i poljodjelskih radova, Ansambl LADO objavljuje video spot „Lepi Juro“ koji je ilustrirala i animirala Katarina Matković. 

Želja je bila na slikovit način prikazati najvažnije  narodne običaje povodom ovog blagdana.  

„U hrvatskim narodnim jurjevskim običajima isprepliću se brojne kršćanske i pretkršćanske tradicije i vjerovanja. Jurjevo je proljetni, pastirski i ratarski blagdan. Običaj paljenja krijesova, kićenje stoke zelenilom i ophod jurjaša, đurđara, zelenoga Jurja rašireni su osobito u središnjoj Hrvatskoj. Zelenilo simbolizira proljeće, buđenje prirode, novi život, a vatra ima zaštitnu moć. Činjenica je da smo baštinili brojne kulturne prakse, običaje i vjerovanja vezane uz Jurjevo. Stoga ne čudi što se jurjevski običaji na području sjeverozapadne Hrvatske nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.“, rekao je umjetnički voditelj Ansambla LADO Krunoslav Šokac.

„Izrada animacije za Ansambl LADO, prema pjesmi “Lepi Juro”  bila je istovremeno izazovna i inspirativna jer sam u jednoj minuti morala vizualno istaknuti obilježja običaja Jurjeva. Osim ilustriranja krijesa, plesa, okićenog goveda i povorke koja obilazi seoske kuće, istraživala sam i izgled tradicionalnih nošnji koje sam kroz ilustraciju prilagodila stilizaciji koja je prisutna u animaciji. Ovo mi je bilo jedno jako zanimljivo i lijepo iskustvo te se nadam da će biti sličnih i u budućnosti.“, rekla je Katarina Matković iz obrta za dizajn i ilustraciju KHEI o suradnji s Ansamblom LADO.

O važnosti i  ukorijenjenosti jurjevskih običaja u hrvatskome narodu svjedoče i brojne glazbene i plesne scenske prilagodbe i umjetničke obrade jurjevskih popijevki i običaja. Neke od njih, poput koreografije „Prutoljaki hodiju“ ili vrhunskih Jurjaša – jurjevskih popijevki u obradi  Emilla Cossetta, nalaze se na repertoaru Ansambla LADO. Pjesmu „Lepi Juro“ također je obradio Emil Cossetto, a objavljena je na albumu „Iz kajkavskih krajeva vol 1“.

U nastavku pogledajte video:

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...