Noć muzeja 2023: Pogledajte program u Etnografskom muzeju

U vremenu kada se događaju nesagledive promjene u svim sferama života i rada – od dramatičnih klimatskih promjena, pandemije Covida 19, koji su utjecali i utječu na ukupne socijalne, ekonomske i svake druge segmente života, tako i do katastrofalnog potresa koji je pogodio Zagreb, Sisak, Petrinju, dodatno je pojačao osjećaj nesigurnosti. Također, moguće katastrofalne posljedice rata na Europskom kontinentu, neminovno mijenjaju postavljene prioritete društava u cjelini i svakog pojedinca.

Stoga će i ove godine sudjelovanjem u 18. NOĆI MUZEJA na temu MUZEJI SU VAŽNI muzeji potvrditi moć muzeja, kao i svih prethodnih godina, svojim programima, događanjima, suradnjama, dostupnošću i radošću sudjelovanja i dijeljenja spoznaja, edukacije i informacije tisućama posjetitelja, koji će 27. siječnja 2023. pohoditi hrvatske muzeje, arhive, knjižnice, zbirke i brojne obrazovne institucije.

Ovogodišnje izdanje Noći muzeja održava se 27. siječnja 2023. godine.

U nastavku pogledajte program Etnografskog muzeja

18:00h SVEČANO OTVORENJE NOĆI MUZEJA 2023.

  • 17:45h Tragom životinja. Potraga kroz postav izvaneuropskih kultura (djeca i obitelji)

Krenimo na putovanje svijetom u kojem ćemo otkriti gdje se sve kriju životinje u našim vitrinama. U ovoj zabavnoj obiteljskoj potrazi vidjet ćemo mnoge neobične predmete i istražiti zanimljive priče koje oni kriju.

  •  18:15h O pobjedničkim vrtovima i urbanom vrtlarenju – tematsko vodstvo autorica izložbe „Lica gladi“ kroz izložbu.

Što su to pobjednički vrtovi koji su ‘niknuli’ za vrijeme Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas? Na koji način danas uzgajamo hranu u gradovima?  Poslušajte odgovore na ta i još brojna pitanja o vrtlarenju u gradovima nekada i danas od strane autorica izložbe „Lica gladi“ Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj.

  • 19:00h Kamišibaj priča i radionica ”Mačka koja je mnogo jela” (Luko Paljetak)

Da je zdrava i uravnotežena prehrana bitna, to već znamo. A kakve veze s time ima jedna mačka, saznat ćemo u kamišibaj priči koju će nam izvesti Udruga Kozlići. Dobrodošli su svi ljubitelji priča bez obzira na svoje godine. Nakon priče, slijedi nam radionica u kojoj ćemo izraziti svoju kreativnu stranu.

  •  19:30h Obredni, magijski i religijski aspekti pokrivanja glave

Autorice izložbe „Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave“ Aida Brenko i Mareta Kurtin održat će vodstvo kroz izložbu tematizirajući obredne, magijske i religijske aspekte pokrivanja glave. U izložbi se bavimo pokrivalima za glavu s područja Hrvatske, Europe i svijeta ne samo u prošlosti nego i danas. Zašto su mladenke poslije prve bračne noći stavljale na glavu „peču prvojutanicu“? Zašto se djeci ušivao češnjak na kapu? Kako je nastao lik ludog klobučara? Koja je veza pokrivanja glave i religija? Zainteresirani će moći razgovarati s autoricama i o drugim temama vezanim uz izložbu.

  • 20:00h Koncert Ženskog vokalnog ansambla Čipkice

Čipkice su ženski vokalni etno ansambl osnovan 2008. godine od strane renomirane etno glazbenice Lidije Dokuzović. Uz hrvatsku tradicijsku glazbu, njihov bogat i šarolik repertoar obuhvaća i pjesme mnogih drugih zemalja i kontinenata, a svladavanje novih pjesama, jezika i načina pjevanja izazov je kojem se svaki puta iznova vesele.

  • 21:00h O pobjedničkim vrtovima i urbanom vrtlarenju – tematsko vodstvo autorica izložbe „Lica gladi“ kroz izložbu.

Što su to pobjednički vrtovi koji su ‘niknuli’ za vrijeme Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas? Na koji način danas uzgajamo hranu u gradovima?  Poslušajte odgovore na ta i još brojna pitanja o vrtlarenju u gradovima nekada i danas od strane autorica izložbe „Lica gladi“ Tanje Kocković Zaborski i Melanije Belaj.

  • 21:30h Koncert Ansambla Harmonija disonance i razgovor s članicama Ansambla nakon koncerta  – u suradnji s Međunarodnom smotrom folklora.

Harmonija disonance započela je s djelovanjem 2016. godine kao projekt na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2019. godine se kao samostalni vokalni ansambl, koji surađuje s vrsnim poznavateljima i kazivačima tradicijske glazbe, bavi njenim sakupljanjem, očuvanjem i interpretacijom. Svojim djelovajem jasno ukazuju na bitnost tradicijske glazbe, pogotovo za one koji nisu njeni direktni sudionici.
Kao važni trenuci djelovanja ansambla izdvajaju se: koncert održan u suradnji s Jazz ansamblom Muzičke akademije u ciklusu Lisinski subotom (2017.), samostalni koncert Pjevati ću, ne ću stat u mûku u Crkvi svetog Donata u Zadru (2019.), objavljen album Harmony of Dissonance – Traces of Croatian Traditional Singing (2019.) HRT-ov glazbeno-dokumentarni film o ansamblu Harmonija disonance (2020.) te zajednički koncert s KUD-ovima iz različitih mjesta diljem Banije održan u sklopu Međunarodne smotre folklora Zagreb u Petrinji Pjesme moje u škatuli stoje (2022.). Prvi samostalni singl Zima objavljuju 2021., a potpisuju ga Bartol Stopić, Anja Papa i Luka Vidović.

18 – 24h Slobodno razgledavanje izložbi:

  • Izložba „Lica gladi“
  • Izložba „Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave“
  • Gostujuća izložba „Jedan okrug, jedan proizvod“
  • Stalni postavi narodnih nošnji Hrvatske i izvaneuropskih kultura

Tekst: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...