Sukobi između dva zagrebačka naselja – Kaptola i Gradeca – svima su dobro poznati, a netrpeljivost ova dva susjeda bila je tolika da nije jenjavala ni u vrijeme najveće opasnosti od turske vojske. Istina, sukobi su bili dosta rjeđi no prije, no i dalje su postojali. Razlozi sukoba u ova teška vremena 16. stoljeća bili su uglavnom zbog posjeda. Posjedi nisu bilo točno određeni, pa su tako obje strane upadale na posjede njihovih susjeda gdje bi samoinicijativno postavljali svoje granice. Najveći su sukobi bili na području Jaruna, Rudeša i Kroga.
Gradec je jako napao Kaptol 1514. godine kada su pod vodstvom gradskog suca Mihajla i njegove oružane čete provalili na kaptolske oranice. Šteta u toj srpanjskoj provali je bila velika, zbog čega Kaptol podiže tužbu u kojoj su morali posredovati ban, prisjednik banskog stola i prabilježnik, pa tako 1515. godine dolazi do mirenja.
U sklopu mirenja 1515. godine, Kaptol Gradecu oprašta sva nasilja počinjena na posjedu Krogu, kao i sve dotadašnje parnične spise koje proglašava bezvrijednima, dok Gradec prepušta zemljište Krog Kaptolu.
Od početka 16. stoljeća, pa sve do tog primirja 1515. godine, bilo je i drugih manjih sukoba, a metode su uglavnom bile slične kao i u prijašnjim stoljećima. Najčešći su pojedinačni napadi kada bi građani provalili u kanoničke kurije.
Također, kao i u prošlosti, tenzije su rasle i zbog Popova tornja smještenog sjeverno od Gradeca. Građani Gradeca su ga svojatali jer je bio izgrađen na njihovom posjedu, dok su stanovnici Kaptola tvrdili da je on njihovo vlasništvu zato što su ga gradili na zemljištu koje su dobili od kralja. Zbog tih se sukoba 1533. godine umiješao i kralj Ferdinand kada pismeno nalaže Gradecu da mora kulu vratiti kanonicima.
Gradečani, očekivano, ne pristaju na tu kraljevu zapovijed, pa tako kralj mora kasnije, 1561. godine, zapovjediti banu Nikoli Zrinskom da se pobrine za to da Gradec ispuni kraljevu zapovijed.
Uz navedeno, sukobi Kaptola i Gradeca su postojali i zbog neredovitog plaćanja desetine i kaptolske malte, a zbog toga su ova dva susjedna naselja završila pred banskim i kraljevim sudom.
Najteži sukobi Kaptola i Gradeca bili su u doba građanskog rata (1529. godine) koji se vodio između pristaša Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog. Ti se sukobi mogu opisati kao pravo ratovanje, pa su i posljedice bile puno veće, poput potpuno razorenog kaptolskog naselja, opustošenih domova, pa čak i oštećene katedrale.
Na samom kraju tog teškog 16. stoljeća, Kaptol i Gradec su se sukobili i oko potoka Medveščaka. Još od 1328. godine Kaptol je svojatao obje obale potoka, zbog čega dolazi do brojnih sukoba.