Nekoliko kratkih crtica o glavnom zagrebačkom trgu koji nosi ime po banu Jelačiću

Glavni zagrebački trg, inače najposjećenije i najpoznatije mjesto u gradu, krije nekoliko povijesnih činjenica za koje malo tko zna, skupili smo ih nekoliko…

Jelačićev kip

Autor kipa bana Josipa Jelačića je Anton Dominik Fernkorn, rođen 1813. godine. Kip je danas okrenut prema jugu, no kada je postavljen, 1866. godine, gledao je prema sjeveru (u smjeru Mađarske).

Konj Emir

Malo ljudi zna da se konj zove Emir i da ga je ban dobio na poklon od Mahmud-bega Bašića iz Bihaća. Ban je na konju dojahao na ustoličenje u Zagrebu, a deset godina nakon banove smrti, s ovog svijeta odlazi i konj Emir, danas najpoznatiji konj u Hrvatskoj a o kome znamo jako malo. Antonu Dominiku Fernkornu je poslužio za model kipa 1866. godine.

Harmica

Glavni zagrebački trg nekada je nosio naziv Harmica, kako se danas naziva prolaz sjeverno od kipa koji spaja Trg bana Josipa Jelačića i Dolac. Harmica dolazi od mađarske riječi „harmincz“, što u prijevodu znači „trideset“, a taj naziv je dobio jer se tu nekada ubirala „tridesetina“ (postojala je mitnica na kojoj se ubirala daća).

Ilički neboder

Jedan od najpoznatijih nebodera, otvoren 1959., označava početak najpoznatije zagrebačke ulice – Ilice, a s njega se pruža panorama od 360 stupnjeva s koje se može, za lijepog dana, vidjeti veliki dio grada.

Ilički neboder

Manduševac i Zagreb

Fontana, smještena na istočnom dijelu trga, je najpoznatija zagrebačka fontana koja ima povijesno značenje za grad. Ova fontana je Zagrepčanima služila kao izvor vode, gdje je lijepa djevojka imena Manda srela viteza koji ju je zamolio vode riječima “Mando, dušo, zagrabi vode”. Prema toj rečenici, Zagreb i Manduševac su dobili ime (Manduševac od “Mando, dušo”, a Zagreb od “zagrabi”. 1898. godine trg je popločen zbog čega je i Manduševac zatrpan, no 1986. je opet pronađen zbog čega je nastao plan kako bi se sačuvala uspomena na ovaj povijesni izvor.

Fontana Manduševac

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...