Nekoliko kratkih crtica o glavnom zagrebačkom trgu koji nosi ime po banu Jelačiću

Glavni zagrebački trg, inače najposjećenije i najpoznatije mjesto u gradu, krije nekoliko povijesnih činjenica za koje malo tko zna, skupili smo ih nekoliko…

Jelačićev kip

Autor kipa bana Josipa Jelačića je Anton Dominik Fernkorn, rođen 1813. godine. Kip je danas okrenut prema jugu, no kada je postavljen, 1866. godine, gledao je prema sjeveru (u smjeru Mađarske).

Konj Emir

Malo ljudi zna da se konj zove Emir i da ga je ban dobio na poklon od Mahmud-bega Bašića iz Bihaća. Ban je na konju dojahao na ustoličenje u Zagrebu, a deset godina nakon banove smrti, s ovog svijeta odlazi i konj Emir, danas najpoznatiji konj u Hrvatskoj a o kome znamo jako malo. Antonu Dominiku Fernkornu je poslužio za model kipa 1866. godine.

Harmica

Glavni zagrebački trg nekada je nosio naziv Harmica, kako se danas naziva prolaz sjeverno od kipa koji spaja Trg bana Josipa Jelačića i Dolac. Harmica dolazi od mađarske riječi „harmincz“, što u prijevodu znači „trideset“, a taj naziv je dobio jer se tu nekada ubirala „tridesetina“ (postojala je mitnica na kojoj se ubirala daća).

Ilički neboder

Jedan od najpoznatijih nebodera, otvoren 1959., označava početak najpoznatije zagrebačke ulice – Ilice, a s njega se pruža panorama od 360 stupnjeva s koje se može, za lijepog dana, vidjeti veliki dio grada.

Ilički neboder

Manduševac i Zagreb

Fontana, smještena na istočnom dijelu trga, je najpoznatija zagrebačka fontana koja ima povijesno značenje za grad. Ova fontana je Zagrepčanima služila kao izvor vode, gdje je lijepa djevojka imena Manda srela viteza koji ju je zamolio vode riječima “Mando, dušo, zagrabi vode”. Prema toj rečenici, Zagreb i Manduševac su dobili ime (Manduševac od “Mando, dušo”, a Zagreb od “zagrabi”. 1898. godine trg je popločen zbog čega je i Manduševac zatrpan, no 1986. je opet pronađen zbog čega je nastao plan kako bi se sačuvala uspomena na ovaj povijesni izvor.

Fontana Manduševac

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

O jednom banu koji Gradecu nikako nije bio po volji

Zagrepčani su kroz svoju povijest dosta često vodili borbe s banovima, a razlozi su uglavnom bili nepoštivanje građanskih sloboda, te samovoljno nametanje protuzakonitih daća...

U kojoj zagrebačkoj ulici je otvorena prva telefonska centrala u gradu?

Telefonska centrala je otvorena 1886. godine zahvaljujući poduzetnom duhu Wilima Schwartza, koji je po zanimanju bio tipograf i novinarski urednik. Prva telefonska centrala u...

Koncert gudačkog kvarteta Sebastian u Centru za kulturu i informacije Maksimir

U Centru za kulturu i informacije Maksimir, u Švarcovoj 18, održat će se koncert Gudačkog kvarteta Sebastian. Koncert je na rasporedu 27. listopada 2019....