Najstariji zapis grada Zagreba u jednoj knjizi čija je tema bila kritiziranje tog vremena

Kada bi opisivali život na Gradecu, često bi spomenuli riječ – siromaštvo. Siromaštvo je najzastupljeniji opis gradečke općine za vrijeme 16. stoljeća koje je obilježeno Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom. Zbog siromaštva uvjeti za razvijanje umjetnosti bili su iznimno slabi, no sigurno postoje tragovi kakve-takve umjetnosti.

U tim tragovima pronalazimo nekoliko primjera slikara, kipara i majstora koji su izrađivali predmete umjetničkog obrta. Već na samom početku 16. stoljeća spominje se slikar Hanž koji je živio u kući na Gradecu kraj koje je od općine dobio prazno zemljište. Zemljište je dobio prema nalogu bana Ivaniša Korvina, zbog čega se pretpostavlja da je Hanž bio poznati umjetnik koji je povremeno radio i za bana. O njemu se zna jako malo, no poznato je da je 1503. godine naslikao kazala za sat na tornju stolne crkve.

Obrtničke i trgovačke natpisne ploče su bile važno polje rada za više-manje darovite slikare, pa su oni najvjerojatnije uz malu zaradu od općine ili crkve slikali i za obrte i trgovine.

Zasigurno je na Gradecu bilo i kipara jer je klesarskog posla bilo puno. Na primjer, kada se gradio novi toranj Crkve sv. Marka oko 1584. godine, zasigurno je bilo potrebe za kiparskim poslovima, no nema poznatih zapisa o tom poslu.

Na Gradecu je u 16. stoljeću bilo i zlatara koji su imali svoj ceh, kao i svoja pravila i povlastice koje su bile sastavljene po uzoru na pravila budimskih zlatara. Gradečki zlatari su izrađivali umjetničko-obrtne i umjetničke zlatne i srebrne predmete za potrebe općine, ali vjerojatno i za Kaptol i biskupiju. 

Bilo je tu i pisane riječi, pa je tako u 16. stoljeću na Gradecu živio Antun Vramec – zagrebački kanonik, doktor teologije i filozofije, te privremeno i župnik Sv. Marka. On je pisao “Kroniku vezda znovič spravljenu slovenskim jezikom” koju je tiskao u Ljubljani 1578. godine, a u kojoj se zlobno osvrtao na atmosferu okoline u kojoj je živio. 

Vramec je bio obrazovan u Italiji, a – što je posebno netipično za našu kulturnu povijest – bio je protupapinski orjentiran pisac. Zanimljivo je da se baš u njegovom djelu prvi put u tiskanoj knjizi spominje grad Zagreb, ali je i pisao o osobinama njegovih stanovnika – tj. sredine u kojoj je i sam živio.

Druge objave

Pjesma koja naslovom i melodijom osvaja sve Zagrepčanke i Zagrepčane

Pjesma koja svakako zaslužuje biti u našoj rubrici Zagreb...

Kip boga Merkura koji je preseljen s Hatzove kuće na Hotel Dubrovnik

Hotel Dubrovnik, smješten na Trgu bana Josipa Jelačića, izgrađen...

Obnova franjevačkog kompleksa na Kaptolu: Tragovi prošlosti izlaze na vidjelo

Na Kaptolu, gdje se povijest Zagreba osjeća na svakom...

Stambeno poslovna dvokatnica u Mesničkoj sagrađena 1844. godine za Gottfrieda Krausa

Ugrađena stambeno poslovna dvokatnica s pravokutnim dvorištem sagrađena je...

Novi Končarev tramvaj stiže na liniju 13: Zagrepčani odlučili u online anketi

Zahvaljujući glasovima građana u anketi na društvenim mrežama Grada...

Pročitajte i ovo:

Kip boga Merkura koji je preseljen s Hatzove kuće na Hotel Dubrovnik

Hotel Dubrovnik, smješten na Trgu bana Josipa Jelačića, izgrađen je na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza 1929. godine. Osim što je preuzeo lokaciju Hatzove kuće,...

Stambeno poslovna dvokatnica u Mesničkoj sagrađena 1844. godine za Gottfrieda Krausa

Ugrađena stambeno poslovna dvokatnica s pravokutnim dvorištem sagrađena je 1844. godine za trgovca Gottfrieda Krausa. Cjelovito sačuvana prostorna struktura i bidermajerska pročelja. Kuća, po...

Novi Končarev tramvaj stiže na liniju 13: Zagrepčani odlučili u online anketi

Zahvaljujući glasovima građana u anketi na društvenim mrežama Grada Zagreba, odlučeno je da će drugi novi niskopodni tramvaj proizveden u Končaru uskoro voziti na...