Na današnji dan je rođena dječja spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić

Na današnji dan, 1874. godine, u Ogulinu je rođena Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska dječja spisateljica i unuka Ivana Mažuranića (bana pučanina). Spisateljica je u Hrvatskoj i svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke, te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom.

Neka od njezinih najpoznatijih djela su: Škola i praznici (1905.), Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.), Priče iz davnine (1916.), Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi (1934.-1935.) i Basne i bajke (1945.). Djela su joj prevedena na mnogobrojne svjetske jezike (bengalski, hindi, kineski, vijetnamski i bengalski), te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradbama. Za svoj svjetski književni doprinos dvaput je bila predložena za Nobelovu nagradu za književnost, a od 1937. godine postaje prva žena dopisna članica ondašnje JAZU (danas HAZU).

Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija “U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić”.

Kuća u Jurjevskoj gdje je Ivana Brlić-Mažuranić živjela od 1882. godine

Pokopana je na Mirogoju, a grad Zagreb se velikoj spisateljici odužio imenovanjem ulice na Malešnici njezinim imenom, kao i školom u zagrebačkoj Dubravi, a na kući u Jurjevskoj 5. gdje je živio njezin djed podignuta je spomen ploča.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...