back to top

Mudrosti na maksimirskim klupama s prekrasnim pogledom

Maksimirska šuma je mjesto gdje mnogi vole zalutati sami sa svojim mislima, uživati u njegovim jezerima i hladu, arhitekturi, povijesti, odmarati na njegovim klupama… U mnoštvu maksimirskih klupa, zastali smo kraj dvije s kojih se pruža pogled na prekrasni krajolik na kojem ponosno stoji poznati maksimirski vidikovac. Posebnu pozornost privukle su nam dvije mudrosti koje su ugravirane na pločicama koje se nalaze na njihovim naslonima.

Prva od njih kaže “Nema ničega što bi bilo vrijednije proučiti od prirode”, čiji je autor Nikola Tesla.

Autor druge mudrosti je Marko Aurelije Maksimilijan, “Što nam priroda uskraćuje, to nam nitko darovati ne može”.

Kakav krajolik!

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...