Legendarni prolaz sestara Baković – zamišljen prema osnovi arhitekta S. Florschütza

Pješački prolaz spoja Masarykove 10 i Varšavske 3-5, danas Prolaz sestara Baković, zamišljen je prema osnovi arhitekta S. Florschütza iz 1924. godine za braću Müller kao urbano-arhitektonski ansambl.

1925. godine realizirana je ulična trgovačko-stambena četverokatnica u Masarykovoj 10 i zgrada kino-kazališta. Projekt je postavio urbanistički temelj kojeg su nastavili tri godine kasnije B. Milić i J. Hintermeier izgradnjom dvorišne galerijske četverokatnice naglašavajući vertikalno prostorno oživljavanje prolaza, a 1957. godine završio ga je B. Tušek gradnjom poslovne zgrade “Poljoopskrba-Astra” naglašavajući ideju otvorenog prolaza i kontinuiteta pješačkog prolaza otvorenim prizemljem.

Prolaz sestara Baković mnogi znaju i kao Miškecov prolaz i Balkan prolaz.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...