Basaričekova ili Basaričkova, kako vam draže, dobila je ime po Đuri Basaričeku, hrvatskom političaru. Davnih dana, ova se ulica zvala Pivarska jer je na broju 4 bila otvorena prva pivnica u gradu, a od 17. stoljeća se točila i proizvodila piva.
U nastavku saznajte više o zaštićenim kulturnim dobrima koja se nalaze u ovoj gornjogradskoj ulici.
Kuća Majcen u Basaričekovoj ostatak je tradicionalnog srednjovjekovnog tipa gradnje
Prizemna kuća u Basaričekovoj 7, zabatom okrenuta ulici, ostatak je srednjovjekovnog, tradicionalnog tipa izgradnje. Današnja zidanica na mjestu drvene kuće nastala je krajem 18. stoljeća.
1910. godine nad dijelom kuće izgrađen je kat s drvenom galerijom i prigrađeno dvorišno jednokatno krilo koje se u obliku slova L proteže do zapadnog ruba parcele.
Palača Jelačić u gornjogradskoj ulici koja nosi ime po Đuri Basaričeku
U Ulici Đure Basarička, na broju 29, nalazi se jednokatna i jednokrilna palača sagrađena 1784. godine za zagrebačkog ljekarnika Kristofora Baptistu, a kasnije prelazi u vlasništvo obitelji Jelačić, po kome i danas nosi ime.
Danas možemo vidjeti kako je kasnobarokno pročelje, iz 80-ih godina 18. stoljeća, u potpunosti sačuvano. Barokni je portal detaljiran u duhu baroknog klasicizma.
Nakon obnove, vidljivi su tragovi starijeg oslikanog pročelja iz prve polovice 18. stoljeća i stara numeracija.
Palača je obnovljena u drugoj polovici 19. stoljeća kada je izvedeno novo stubište i detalji obrade zidova u unutrašnjosti, te novi prozori s griljama.
Kuća Arko koju je kao rezidenciju koristio Ante Topić Mimara
Kuća Arko, poluugrađena jednokatnica s djelomično stambenim potkrovljem građena je 1938-40. godine kao obiteljska rezidencija za investitora dr. Vladimir i Pipa Arko prema projektu arhitekta Alfreda Albinija.
Krajem 1970-ih godina izvedena je adaptacija za rezidenciju kolekcionara Ante Topića Mimare.
Kuća Arko uzorna je interpolacija moderne arhitekture u povijesnu gornjogradsku građevnu strukturu, u mjerilu te proporcijama i kompoziciji naglašenog respekta prema kontekstu.
Jednokatnica na Gornjem gradu koja nosi ime po dimnjačaru Muggendorferu
Na južnom dijelu parcele u Basaričkovoj ulici, dimnjačar Muggendorfer izgradio je jednokatnicu prema projektu poznatog graditelja Bartola Felbingera.
Na sjevernom dijelu parcele krajem 19. stoljeća izgrađena je historicistička dvojkatnica, a obje kuće tlocrtnog “L” oblika imaju zajednički ulaz i stubište.
Južna kuća izgrađena je oko 1810. godine, a pripada tipu skromne građanske stambene arhitekture skladnih proporcija, sa stilskim oznakama klasicizma.
Sjeverna dvokatnica volumenom i teškom historicističkom dekoracijom odudara od većine objekata koji se mogu pronaći na Gornjem gradu.
Primjer najstarijeg povijesnog sloja gradnje Gornjeg grada u Basaričekovoj
Na parceli se nalaze dvije kuće: ulična stambena prizemnica smještena uz sjeverni rub parcele i dvorišna stambena jednokatnica smještena uz njezin zapadni rub.
Ulična kuća građena je u prvoj polovici 18. stoljeća kao drvena prizemnica, kasnije zamjenjena zidanicom. Dvorišna kuća građena je 1885. godine kao stambena jednokatnica, pretpostavlja se, prema nacrtima graditelja J. Jambrišaka.
Kuće svojim volumenom i položajem na parceli dokumentiraju najstariji povijesni sloj gradnje Gornjeg grada.