Kultura na zagrebačkim ulicama i trgovima: Prvo izdanje Dana otvorenog grada

Prvom velikom akcijom, projektom Dan otvorenog trga krajem rujna 2014. godine, nakon mjesec dana boravka u Hrvatskom narodnom kazalištu, Dubravka Vrgoč zajedno s Anicom Tomić i Jelenom Kovačić, okupila je umjetničke snage kazališta i izvela ih na trg ispred kazališta kako bi svojim programima zainteresirali građane Zagreba za kazalište. Toga dana otvorena su doslovno sva vrata i prozori kazališta kako bi tadašnja, ali i buduća publika mogla uspostaviti izravan kontakt sa zgradom kazališta i umjetnicima. Ustanovili su tada iznimno popularan program pod nazivom Tajna povijest kazališta u kojem su umjetnici vodili publiku kroz one kazališne prostore kojima u redovnom posjećivanju kazališta nikada nisu mogli prići. Takvi programi atraktivni upravo zbog izlaska „teatra iz zgrade“ i demokratičnosti pristupa teatra javnim prostorima, okupljaju ne samo mnogobrojne građane Zagreba već i turiste.

U trenutku kada grad pati od posljedica dviju katastrofa koje su ga zadesile gotovo u isto vrijeme (pandemije i potresa) prevladalo je mišljenje da je potrebno organizirati projekt koji će vratiti entuzijazam stanovnika grada prema gradu u kojem žive i otvoriti neke nove perspektive kulturnih sadržaja. Namjera je hvaljeni projekt Dana otvorenog trga prevesti u širi obzor i transformirati ga u projekt Dana otvorenog grada.

Projekti moraju biti kraće forme, estetski inovativne, ali prilagodljive u tehničkom i izvedbenom smislu. Iz onoga što je u ovom razdoblju nastalo, iz nužnosti prilagođavanja situaciji pandemije, valja izvući najbolje primjere programa i modele interakcije s publikom. Publika s velikim entuzijazmom prihvaća participativnost. Riječ je o dvosmjernoj komunikaciji koja stvara empatijski učinak, ali se ostvaruje verbalno, na fizičkoj distanci. Stoga su za prvu sezonu Dana otvorenog grada, kao prezentaciju projekta koji bi se sezonama širio i uključivao mnogo više akcija i sudionika, zamišljena događanja na četiri lokacije.

Prvo izdanje Dana otvorenog trga donijelo je kulturu na Trg kralja Tomislava, Trg bana Josipa Jelačića, u Staru Vlašku i na Tuškanac.

Tekst: Turistička zajednica grada Zagreba | Fotografije: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Povratak u 1920. godinu: Tri prepoznatljive zagrebačke građevine i Strossmayerova ulica

Dugogodišnja povijest grada Zagreba za posljedicu je ostavila i brojne znamenitosti u vidu različite arhitekture, spomenika i ulica... Neki od simbola grada Zagreba se...

Kažnjavanje gospodarskog kriminala u srednjovjekovnom Gradecu: zatvor i progon

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice, a tadašnja dužnost vrhovnog predstavnika grada odgovarala je današnjoj tituli gradonačelnika, osim jedne velike razlike....

Uključivanje u promet prve telefonske centrale u Hrvatskoj

Ulicu Krvavi most često povezujemo s burnim bitkama vođenim između dva susjedna naselja - Kaptola i Gradeca, no puno kasnije, na ovom mjestu je...