Koncert “Polifona fantazija za violinu solo” u Glazbenom salonu AMZ

U petak, 26. listopada 2018. godine s početkom u 20 sati, Glazbeni salon Arheološkog muzeja u Zagrebu ugostit će talentiranu mladu glazbenicu Laru Rimac, koja će održati cjelovečernji koncert naziva “Polifona fantazija za violinu solo”.

Program

Johann Sebastian Bach
Sonata za solo violinu br. 1 u g molu, BWV 1001
V. Adagio
VI. Fuga
VII. Siciliana
VIII. Presto
Partita za violinu solo br. 1 u h molu, BWV 1002
IX. Allemanda
X. Double
XI. Courante
XII. Double
XIII. Sarabande
XIV. Double
XV. Tempo di Bourree
XVI. Double
Partita za violinu solo br. 3 u E duru, BWV 1006
VII. Preludij
VIII. Loure
IX. Gavotte en Rondeau
X. Menuet 1
Menuet 2
XI. Bourree
XII. Gigue

O ediciji i interpretaciji

Bach je završio ovo djelo 1720., no publicirano je tek 1802. Zbog složenosti i težine izvedbe, djelo nije svirano sve do kraja 19. st. kada ga je znameniti violinist Joseph Joachim počeo izvoditi. Njegova interpretacija je bila zasnovana na tada uvriježenim standardima i tehnici sviranja romantičnog perioda, koji su u osnovi bili u suprotnosti s polifonim stilom sviranja ovog Bachovog djela.

Joachimov utjecaj na interpretaciju uglavnom je zadržan sve do današnjih dana. Violina je danas općenito prihvaćena kao homofoni (jednolinijski) instrument. Izvedbena praksa i tehnika današnjih modernih svirača violine (ulkjučujući i ‘barokni stil’ sviranja), zasnovana je na takozvanoj ‘oktavnoj postavi’ lijeve ruke (definira se oktavnim položajem prvog i četvrtog prsta na hvataljci). Razvoj ovakve sviračke tehnike je rezultat cjelokupnog violinističkog repertoara. Bachove sonate i partite za violinu solo jedinstveno je djelo jer je u potpunosti napisano u polifonoj (viseglašnoj) formi. Kao takvo mora biti izvođeno drugačijom tehnikom sviranja violine (u praksi, položaj prvog i četvrtog prsta na hvataljci moraju biti u položaju intervala sekunde što rezultira da ljestvični niz više nije zasnovan na dva tetrakorda, kao kod oktavne tehnike).

Kod kreiranja ove edicije te pisanja prstometa lijeve ruke, posebna pažnja posvećena je upravo toj činjenici. Današnji koncert predstavlja ‘praizvedbu’ ove edicije.

Lara Rimac

Lara Rimac rođena je u Zagrebu 31. svibnja 1996 godine. U dobi od šest godina počinje učiti violinu kod prof. Vladimira Zlatka Sveraka. Te iste godine upisuje glazbenu školu u Brežicama (Slovenija). Srednje muzičko školovanje nastavlja u glazbenoj školi Ferdo Livadić u Samoboru, a 2013. godine upisala je studij violine na ‘Muzičkoj akademiji’ u Zagrebu u klasi prof. Susanne Yoko Henkel.

Sadržaj donosi:

 

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Između mita i stvarnosti: ‘Tajni grad’ ispod Zagreba

Zagrebački tuneli predmet su znatiželje stanovnika ovog grada već jako dugo. O njima je pisala Zagorka, spominju se u povijesnim spisima, a oko njih...

Popis stanovništva Zagreba iz 1368. godine: Broj stanovnika i njihova zanimanja

Kako je odmicalo vrijeme tatarskog pustošenja zagrebačkog kraja, i ponovnog podizanja grada, sve se više osjetio razvoj i samo stvaranje potpuno novog grada. Osim...

Kuća Keglević, izgrađena 1830. godine, na spoju Ilice i Frankopanske ulice

Na spoju dviju poznatih zagrebačkih ulica, Ilice i Frankopanske, nalazi se jedokatna uglovnica koju je 1830. godine dao izgraditi grof Toma Keglević. Izgradnjom kuće Keglević,...