Primjer najstarijeg povijesnog sloja gradnje Gornjeg grada u Basaričekovoj

Na parceli se nalaze dvije kuće: ulična stambena prizemnica smještena uz sjeverni rub parcele i dvorišna stambena jednokatnica smještena uz njezin zapadni rub.

Ulična kuća građena je u prvoj polovici 18. stoljeća kao drvena prizemnica, kasnije zamjenjena zidanicom. Dvorišna kuća građena je 1885. godine kao stambena jednokatnica, pretpostavlja se, prema nacrtima graditelja J. Jambrišaka.

Kuće svojim volumenom i položajem na parceli dokumentiraju najstariji povijesni sloj gradnje Gornjeg grada.

Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Kako je potpisivanje mira s Turcima utjecalo na širenje granica zagrebačkog područja

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

Nove Zagrebulje: Pavao Pavličić i nova emotivna čišćenja

Biti profesionalni čitatelj i istovremeno uživati u čitanju ponekad je teško i neizvedivo. Dokle god moraš secirati i analizirati, teško se uživjeti u knjigu,...

Poznati i nepoznati spomenici oko i unutar parka Maksimir otvorenog 1794. godine

Park šuma Maksimir, prva ove vrste u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Park je uređen (1839.) u engleskom...