Kako su izgledala vremena kada je more prekrivalo područje Zagreba?

Ovaj članak počinjemo u davnim vremenima, kada je veći dio Europe, ali i čitavog svijeta, bio prekriven morem – u mezozoiku koji je trajao 120 milijuna godina. Do povlačenja mora dolazi tek za vrijeme tercijara, koji se smatra starijom fazom novog doba razvitka Zemlje. Za vrijeme tercijara, more se povlači te planinski masivi poput Kavkaza, Apenina, Himalaje, Dinarske planine i Alpa, polako izranjaju iznad morske površine. No, za nas je još zanimljivije da iz mora polako počinje izranjati i Zagrebačka gora – Medvednica.

No, to je tek početak, pa tako i dalje veći dio ovih prostora biva prekriven morskom površinom. S jedne strane bile su Alpe, s druge strane Dinarske planine. Današnja gorja bila su tek otoci, poput Ivančice, Ravne gore, Kalnika, Moslavačke i Zagrebačke gore. Medvednica je bila tek otok Panonskog mora.

Zbog duge prekrivenosti morem, na području nekadašnjeg otoka, danas poznatog kao planinski masiv Medvednica, proizašli su brojni fosilni ostaci riba, morskih puževa, koralja i algi, a bio je i veliki broj različitih vrsta školjki.

Jedno od zanimljivih nalazišta na području Zagreba je Susedgrad gdje je pronađen čak cijeli kostur kita. 

Instalacija u Podsusedu koja podsjeća na kostur kita

U tom periodu, sjeverna Hrvatska je bila pod utjecajem tople klime južnoeuropskih krajeva s ostacima tropske flore i faune. Takvu klimu možemo usporediti s današnjom klimom u području Sredozemnog mora. Zanimljivo je da su na obali tadašnjeg otoka Medvednica rasle palme, magnolije, ali i smokve.

Palma u Martićevoj ulici

Možete li zamisliti da podno Medvednice šetaju slonovi, nosorozi, deve, žirafe i antilope? E pa u tom su periodu točno te životinjske vrste slobodno hodale dijelovima današnjih kvartova koji se nalaze u podsljemenskoj zoni.

Prije nekoliko milijuna godina, sa samim krajem tercijara, Panonsko se more zbog dizanja tla počelo smanjivati, čime se raspadalo u veće i manje morske kotline. S vremenom ostaci Panonskog mora se sele prema istoku, što ostavlja brojna jezera koja su s vremenom nestala zbog obilnih nanosa tekućih voda koja su taložila velike količine šljunka, pijeska i mulja, čime se zatrpavaju jezera.

U ta su vremena Zagrebačka i Samoborska gora činila jedinstveni gorski pojas koji je dijelio sjeverozapadni i jugoistočnog dijela nizinskog područja kojim danas teče Sava.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Murali u doba koronavirusa i potresa: Umjetnost u pravom svjetlu

Proljeće 2020. godine u Zagrebu obilježila su dva događaja: pandemija koronavirusa i potres koji je 22. ožujka zatresao i teško oštetio grad. Osim prekrasnih gesta kojima smo svjedočili...

Elementi trgovanja na srednjovjekovnom Gradecu: Pojava profesionalnih trgovaca i porezi

Osim na dnevnom trgu, te tjednim i godišnjim sajmovima (npr. Markov sajam, Margaretin sajam), na Gradecu se trgovalo i u dućanima, što je zapravo...

Besplatna projekcija drame “150 miligrama” u Kulturnom centru Dubrava

U četvrtak, 12. travnja 2018., u 19 sati, u Kulturnom centru Dubrava možete pogledati besplatnu projekciju drame “150 miligrama” (La fille de brest) redateljice...