Nedjelja, 9 veljače, 2025

Kako se Gradec odnosio prema coprnicama?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice, a tadašnja dužnost vrhovnog predstavnika grada odgovarala je današnjoj tituli gradonačelnika, osim jedne velike razlike. Gradski sudac je u ono vrijeme, osim upravne, imao i sudačku vlast, zbog čega se mogao nazivati i sucem. Kazne za zločine, što lakše što teže, bile su često okrutne, pa tako ni osuđenici za krađe nisu bili pošteđeni.

Ako samo gledamo vrste kazni, onda bi sve zločine, od psovki do ubojstava, mogli proglasiti teškim zločinima. Ništa drugačije nije bilo ni s pojavom vještica, tj. coprnica. Vješticama su se smatrale žene koje “izvode razna čarobnjaštva i zlodjela, te donose ljudima nesreću”. Za današnje vrijeme, optužbe su često bilo smiješne, poput optužbe da su travama kupale djevojke kako bi se što prije udale. Tako bi i udanim ženama pomagale da ih muž ne bi tukao već volio, zatim zaljubljenima davali da jedu osušene šišmiše kako bi više ljubili i slično.

Najstarije informacije o progonu coprnica u Zagrebu datiraju još iz 14. stoljeća. Do 15. stoljeća sud je bio poprilično blag, te su se coprnice mogle samo “očistiti”. No, u 15. stoljeću, kazne bivaju mnogo teže. Često bi se spaljivale na lomača, a one sretne bi se samo izbatinale te bi ih se protjeralo iz grada.

Slične objave