Četvrtak, 16 siječnja, 2025

Kako je funkcionirala birokracija na Gradecu

Zlatna bula, koji je kralj Bela IV dao Gradecu, čime ga je poglasio slobodnim kraljevskim gradom, imala je puno utjecaja na razvoj ovog grada smještenog na gradečkom brdu. Bilo je to neposredno nakon tatarskog pustošenja ovih prostora, nakon čega se čitavo zagrebačko područje počinje dizati iz nule.

Grad je dobio svoju autonomiju, kao i pravo da upravlja sam sobom, te da svake godine slobodno bira svog poglavara – tada gradskog suca. Tadašnja dužnost vrhovnog predstavnika grada odgovara današnjoj tituli gradonačelnika, osim jedne velike razlike. Gradski sudac je u ono vrijeme, osim upravne, imao i sudačku vlast, zbog čega se mogao nazivati i sucem. Uz gradskog suca, bitnu ulogu u strukturi gradske vlasti imali su gradski zastupnici i prisežnici.

U funkcioniranju gradske vlasti bitnu su ulogu imali i gradski pečat, te gradska zastava.

Svi dokumenti, koje su izdavali gradski sudac i općina, potvrđivali su se i ovjeravali, gradskim pečatom za koji se pretpostavlja da ga je Gradec dobio kada je Zlatno bulom proglašen slobodnim kraljevskim gradom.

Gradski pečat se u najstarija vremena utiskivao u zeleni i čisti pčelinji vosak, a od 15. stoljeća u crveni vosak. Utiskivao se na sami dokument, ili je pak visio na svilenoj (ili pamučnoj) vrpci koja bi bila ušivena na dokument.

Na prvom, najstarijem, pečatu su prikazane tri kule s gradskim zidom i vratima na sredini. Kraj kula nalazio se polumjesec s jedne strane, a s druge osmerokraka zvijezda.

U davna vremena pečat je zamjenjivao potpis gradskog suca jer se tada dokumenti nisu potpisivali, tako da je gradski sudac uz sebe stalno morao imati pečat i paziti na njega.

Uz pečat, još jedan od bitnih elemenata tadašnjeg gradskog ustroja bili su grb i zastava. Najstariji, barem danas poznati, sačuvani grb Gradeca uklesan je u kamen a datira iz 1499. godine. Grb je sadržavao prikaz lava, tri gradske kule, te polumjesec i zvijezdu, te se danas čuva u Muzeju grada Zagreba.

Zanimljivo je, i malo poznato, da zastava tada nije bila modre boje, koju danas povezujemo sa Zagrebom, već je bila posve crvena. Zastava se isticala u raznim svečanostima i crkvenim procesijama kada bi nazočili gradski suci i zastupnici. Također, u vremenu ustanka ili napada na susjedni Kaptol, ili kad je trebalo braniti grad od neprijatelja, zastava bi bila izvješena na Markovu zvoniku.

Slične objave