Kakav je političko-društveni utjecaj na srednjovjekovni Zagreb imala zajednica s Ugarskom

Za zagrebačku su povijest posebno bitne dvije godine – 1242. godine kada je izdana Zlatna bula i osnutak biskupije 1094. godine. Desetak godina nakon što je mađarski kralj Ladislav 1091. godine u vojnom pohodu srednjovjekovnom Slavonijom pripojio naše dijelove Mađarskoj, okrunjeni su predstavnici 12 hrvatskih plemena, pa je tako hrvatska zemlja od Drage na sjeveru i do mora na jugu dospjela pod vlast ugarske kraljevske krune.

Od početka 15. stoljeća većinom tog područja uglavnom su vladali kraljevi na hrvatsko-ugarskom prijestolju: Arpadovići, Anžuvinci, a kasnije vladari iz raznih kuća, sve do poraza mađarske vojske od turskih snaga 1526. godine na Mohačkom polju.

Nova zajednica s Ugarskom utjecala je na politički i društveni značaj srednjovjekovnog Zagreba.

Jedna od prvih posljedica novonastale zajednice s Ugarskom je osnivanje biskupije 1094. godine čime Zagreb postaje crkveno središte, ali i politički iznimno važno središte za cijelo kraljevstvo. Namjera mađarskog kralja bila je da uz pomoć crkve poveže cijelu zemlju, te tako hrvatsko područje usko veže uz Ugarsku.

Kada se pripajanjem Ugarskoj u Slavoniju uvodi novi oblik vladanja – županije – oblikuje se zagrebačka županija sa središtem u srednjovjekovnom Zagrebu. Županije kao administrativne jedinice stvorene su po mađarskom uzoru.

Osnivanje zagrebačke županije je obuhvatilo jedanaest starih plemenskih župa, čime je Zagreb postao upravnim središtem većeg teritorija u jugozapadnom dijelu tadašnje srednjovjekovne Slavonije. Na čelu županije je bio župan kojega bi postavio kralj, a sjedište je bilo u Zagrebu.

Uvođenjem županija mađarski kraljevi u Slavoniji učvršćuju feudalizam darujući razna zemljišta svjetovnim osobama ili raznim organizacijama koje bi im onda bile odane i služile po potrebi.

Kod samog utemeljenja biskupije 1094. godine, kralj Ladislav je zagrebačkog biskupa i sami Kaptol nagradio brojnim posjedima.

Druge objave

Drveni neboder – izgrađen 1956.-1958. godine prema projektu arhitekta Drage Iblera

Poslovna poluugrađena dvokatnica sa stambenim osmerokatnim tornjem – zgrada...

Festival Cest is d’Best vraća umjetnost i veselje na zagrebačke ulice

Zagreb početkom lipnja ponovo postaje velika otvorena pozornica –...

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su...

Najstarija kuća Novog Zagreba uskoro postaje odmorište na biciklističkoj ruti Greenway

Na nasipu između pješačkog i Hendrixova mosta, skrivena između...

Pročitajte i ovo:

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se poluugrađena dvokatnica s prizemnim uličnim krilom - kuća Krmelić-Jelić. Kuća je izgrađena polovicom 18. stoljeća na...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su osjećali posljedice rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog carstva, a kada se rat završava –...

Najznačajnija kasnobarokno-klasicistička sakralna cjelina – Crkva sv. Ivana Krstitelja

Jednobrodna crkva s dvokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja sagrađena je 1795.-1800. godine na mjestu gotičke župne crkve, osnovane 1374. godine. Gradnja crkve pripisana...