back to top

Kadar Strossmayerovog šetališta i Katedrale: Početak 20. stoljeće

Strossmayerovo šetalište je južna granica Gornjeg grada s koje se pružaju prekrasne panorame grada Zagreba. Krajem 19. stoljeća, ovo 400 metara dugo šetalište uređeno je dobrovoljnim prilozima građana, a nazvano je po biskupu, prosvjetitelju, političaru i najutjecajnijoj ličnosti društvene i političke scene u Hrvatskoj – J. J. Strossmayeru.

Osim panorama, šetalište je poznato i po skulpturi pjesnika A. G. Matoša smještenoj pod drvoredom kestena. Autor skulpture postavljene 1978. godine je kipar Ivan Kožarić.

Vratit ćemo se kratko do mjesta gdje su se nekada nalazila gradska vrata, i to zbog dva zagrebačka simbola koja su neizostavni dio svake zagrebačke razglednice – Uspinjača i kula Lotrščak.

Uspinjača ima jednu svrhu – spajanje Gornjeg i Donjeg grada, a to čini 66 metara dugom prugom koja je ujedno i najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Prve je putnike prevezla još 1890. godine, kada je imala parni pogon.

Odmah iznad Uspinjače smjestila se jedina sačuvana kula srednjovjekovne gradske utvrde iz 13. stoljeća, a u 19. stoljeću dobiva tornjić na vrhu kule. Kula Lotrščak je imala razne uloge u svojoj povijesti, a danas ju, osim po svom izgledu i poziciji, prepoznajemo u skoro cijelom gradu kada iz svog topa označi podne.

Razglednica s naslovnice nam dolazi iz 1930-ih godina.

Više o projektu Stare Razglednice Zagreba možete saznati na stranici licegrada.hr/starerazglednicezagreba

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...