Još davne 1933. godine niknuo je prvi zagrebački neboder – u Masarykovoj

Nedavno smo pisali o osam zagrebačkih nebodera, a ovaj put smo se posvetili samo jednom, i to onom najstarijem. Arhitekt Slavko Lowy, rođen 1904. godine, 1933. realizirao je svoje najznačajnije ostvarenje, devet katova visoki neboder smješten na križanju Masarykove i Gundulićeve, odmah prekoputa kuće Kalina.

Godinu dana poslije, 1934., Lowyjev arhitektonski biro počinje djelovati na posljednjem katu nebodera Radovan (neboder je ime dobio po svom vlasniku, tvorničaru Eugenu Radovanu).

Neboder je visine 34,95 metara, a izgrađen je u 79 dana što se tada smatralo graditeljskim fenomenom. Realno, i danas bi to bio graditeljski fenomen!

neboder-masarykova-07102016-1
neboder-masarykova-07102016-2
neboder-masarykova-07102016-3
neboder-masarykova-07102016-6

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Kanonička kurija sa sačuvanim prostorima koji datiraju iz 17. stoljeća

Kurija izduženog pravokutnog tlocrta sagrađena na uličnom obodu parcele podignuta je u današnjem obliku 1780. godine u vrijeme kanonika Kazimira Bedekovića, rektora Hrvatskog kolegija...

Strpljivi šahist u Bogovićevoj u sklopu festivala Cest is d’Best

Šahist je nova izvedba skupine Teatrosk iz Makedonije. Njegova poruka glasi: ‘Povucite sljedeći potez i matirajte me ako možete. Ja se, vjerojatno, neću ni...

Dugogodišnji sukobi srednjovjekovnog Gradeca i Kaptola oko tržišnih pristojbi

Početak stoljetnih sukoba Gradeca i Kaptola možemo povezati s pravom Kaptola da na cijelom zagrebačkom području ubire placovinu i mitnicu, pa tako i unutar...