Prošlost Grada pod Medvednicom satkana je sa puno važnih datuma. Jedan od takvih datuma, koji je zlatnim slovima zapisan u povijesti Zagreba, svakako je 16. studeni 1242. godine. Na taj dan, 1242. godine, zagrebački Gradec dobio je slikovito rečeno svoj rodni list, Zlatnu bulu Bele IV.
Zlatna bula je povelja koja je svoje ime dobila po dvostrukom zlatnom pečatu, a izdao ju je u Virovitici hrvatsko-ugarski kralj Bela IV iz dinastije Arpadovića nedugo nakon provale Tatara u Slavoniju. Povelja predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata u povijesti Zagreba, a važan je izvor hrvatske srednjovjekovne povijesti.
Iako je glavni razlog izdavanja povelje bilo slabljenje velikaša (izuzimanje iz banske i županijske vlasti), te izravno podvrgavanje kralju, sama povelja spada među temelje čitavog njegovog razvoja od 1242. do danas. Za zagrebački Gradec je bilo najvažnije da je poveljom dobio status slobodnog kraljevskog grada, te su već u tom razdoblju stvoreni temelji za razvoj u današnju metropolu, kao i poslovno, političko i administrativno središte, grad kulture, umjetnosti, znanosti, sveučilišta.
U srednjem vijeku dala je jak vjetar u jedra gradečkom obrtu i trgovini na kojima se temeljilo njegovo gospodarstvo. Na temelju nje grad je mogao materijalizirati svoje geografske prednosti dosta nesputano. Ona mu je omogućila da nepotrebni nameti ne koče njegov razvoj, nego da on teče više ili manje spontano, onako kako mu geoprometni i drugi uvjeti omogućuju.
I danas možemo naći posljedice izdavanja ovoga dokumenta – Zagreb se razvio u grad kakav jest, a jezgra tog razvoja je bio Gradec sa svojim značenjem za prostor današnje Središnje Hrvatske.
Zlatnom bulom obrti su dobili mnogo prostora za svoj razvoj, a ostaci te tradicije očuvali su se i do danas u povijesnoj jezgri Zagreba.
Ovim dokumentom Gradec je dobio pravo podizanja zidina, te je tako između 1242. i 1266. izgrađena kula Lotrščak kao dio obrambenog sustava, čiju je gradnju Bela IV. izravno odredio u Zlatnoj buli. Također možemo konstatirati da Zagrebački velesajam svoje prapočetke ima u Zlatnoj buli, jer je po Zlatnoj buli dopušteno održavanje tzv. Markova sajma, i to jednom godišnje u trajanju od 8 dana prije i 8 dana nakon blagdana sv. Marka Evanđelista.
Izvornik Zlatne bule se od 1915. godine čuva u trezoru Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, a kopija u Muzeju grada Zagreba na Gornjem gradu. Zanimljivo je spomenuti da je Hrvatska pošta 16. studenog 1992. godine povodom 750. obljetnice izdavanja Zlatne bule izdala prigodnu poštansku marku.