Ilica u 17. stoljeću: Prostor kojim su dominirale gospodarske zgrade i brojni vrtovi

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Osim što se grade nove građevine i obnavljaju stare, gradečka općina se intenzivnije krenula brinuti i o izgledu naselja. Problemi su se javljali zbog brojnih praznih zemljišta i slabe brige oko čistoće ulica, trgova, ali i privatnih dvorišta. Podgrađe, tj. prostor današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, nije bio u ništa bolje stanju. Sredinom stoljeća je donesena odluka kojom je izvor Manduševac morao stalno paziti čuvar koji bi se brinuo o čistoći, no i dalje se oko izvora znalo naći dosta smeća.

Susjedna Ilica svoj izgled nije previše mijenjala još od srednjeg vijeka. Naselje lončara, koje se na tom mjestu javilo u 14. i 15. stoljeću bilo je napušteno, a pretpostavlja se da u 17. stoljeću nije bilo puno stambenih, već gospodarskih zgrada (staje i sl.) koje su bile podignute na gospodarstvima, majurima i vrtovima koji su se prostirali s obje strane Ilice od Manduševca do Frankopanske i Mesničke, Britanskog trga i dalje prema zapadu.

Središnje i najbitnije mjesto Ilice u 17. stoljeću bila je Crkvica sv. Margarete gdje se nalazilo groblje i mali trg na kojemu su se ponekad izvršavale kazne. Pretpostavlja se da su na tom prostoru bile kućice gostioničara ili trgovaca gdje su se za vrijeme sajamskih dana sklapali poslovi.

U današnjoj Ilici, na kućnom broju 7, stajala je u tom stoljeću mala drvena koliba koju je koristio kapelan sv. Marka kako bi noću, kada su gradska vrata Gradeca bila zatvorena, mogao posjećivati bolesnike u podgrađu.

U zapadnom dijelu tadašnje Ilice, oko današnjeg Britanca, nalazilo se podložničko naselje s nekoliko obitelji, a o kojem se jednom prilikom raspravljalo i na Hrvatskom saboru kada se tražilo da se te obitelji oslobode neke tadašnje globe.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Park Bundek – zelena površina između Mosta mladosti i Mosta slobode

Park Bundek označava veliku zelenu površinu između dva zagrebačka...

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Pročitajte i ovo:

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan od najpoznatijih zagrebačkih hotela koji nosi ime po gradu na Jadranu poznatom po svojim zidinama. I...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...