Grofovi Celjski uz pomoć Kaptola dolaze na vlast u Gradecu

U prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme brojnih neprilika koje je Gradec imao zbog sukoba sa susjednim Kaptolom, događa se nova nevolja za naselje na gradečkoj uzvisini. Gradec je, naime, u dva navrata izgubio svoju autonomiju. 1433. godine, kralj Žigmund je Gradecu za ravnatelja postavio plemića Matka Talovca, inače ravnatelja zagrebačke biskupije, čime je direktno povrijedio samoupravu Gradeca. Nakon dugih molbi, svoju autonomiju Gradec vraća tek kad je kralj potvrdio darovnicu iz 1266. i povlastice iz 1406. godine.

No, Gradec se početkom 40-ih godina 15. stoljeća opet nalazi u problemima. Naime, 1441. godine, Gradec zauzimaju grofovi Celjski.

Celjski su na vlast u Gradecu došli zahvaljujući obitelji Alben kada je Fridriku i Ulriku Celjskom 1436. godine prodala Medvedgrad. Medvedgradski vladari su bili u čestim pljačkaškim i osvajačkim pohodima na brojne posjede i sela podno Zagrebačke gore, a nerijetko su se zalijetali i do utvrđenog Gradeca. Još 1437. godine su ga bezuspješno pokušali osvojiti. U svom naumu uspjevaju 1441. godine u građanskom ratu i borbama za ugarsko-hrvatsko prijestolje, i to nakon smrti Alberta Habsburgovca.

Gradec je u to vrijeme bio na strani kralja Vladislava Jagelovića, dok su grofovi Celjski bili na čelu stranke protukandidata – Ladislava Postumusa, što je bio dovoljan razlog da Celjski svim silama istupe protiv Gradeca. Kako je to obično bivalo u povijesti sukoba Kaptola i Gradeca, Kaptol se pridružio strani koja je bila protiv Gradeca. Kaptol je čak primio grofa Ulrika, dao mu upute kako će najlakše osvojiti gradečku tvrđavu te mu za osvajanje prepustio i Popov toranj. 

Prilikom juriša grofa Urlika, Gradec je pretrpio veliku štetu, no još je veći udarac za Gradec bio to što je u potpunosti izgubio svoju nezavisnost.

Ulrik je 1445. godine postao hrvatskim banom, te tada gradska uprava u potpunosti dolazi pod njegovu vlast. Ulrik prema svom odabiru raspuštao i birao gradsku upravu, te je gradska općina pod njegovim pritiskom gradskim kapetanom imenovala Sebolda Mayerweisera, inače Ulrikovog čovjeka.

Druge objave

Drveni neboder – izgrađen 1956.-1958. godine prema projektu arhitekta Drage Iblera

Poslovna poluugrađena dvokatnica sa stambenim osmerokatnim tornjem – zgrada...

Festival Cest is d’Best vraća umjetnost i veselje na zagrebačke ulice

Zagreb početkom lipnja ponovo postaje velika otvorena pozornica –...

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su...

Najstarija kuća Novog Zagreba uskoro postaje odmorište na biciklističkoj ruti Greenway

Na nasipu između pješačkog i Hendrixova mosta, skrivena između...

Pročitajte i ovo:

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se poluugrađena dvokatnica s prizemnim uličnim krilom - kuća Krmelić-Jelić. Kuća je izgrađena polovicom 18. stoljeća na...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su osjećali posljedice rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog carstva, a kada se rat završava –...

Najznačajnija kasnobarokno-klasicistička sakralna cjelina – Crkva sv. Ivana Krstitelja

Jednobrodna crkva s dvokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja sagrađena je 1795.-1800. godine na mjestu gotičke župne crkve, osnovane 1374. godine. Gradnja crkve pripisana...