Grofovi Celjski uz pomoć Kaptola dolaze na vlast u Gradecu

U prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme brojnih neprilika koje je Gradec imao zbog sukoba sa susjednim Kaptolom, događa se nova nevolja za naselje na gradečkoj uzvisini. Gradec je, naime, u dva navrata izgubio svoju autonomiju. 1433. godine, kralj Žigmund je Gradecu za ravnatelja postavio plemića Matka Talovca, inače ravnatelja zagrebačke biskupije, čime je direktno povrijedio samoupravu Gradeca. Nakon dugih molbi, svoju autonomiju Gradec vraća tek kad je kralj potvrdio darovnicu iz 1266. i povlastice iz 1406. godine.

No, Gradec se početkom 40-ih godina 15. stoljeća opet nalazi u problemima. Naime, 1441. godine, Gradec zauzimaju grofovi Celjski.

Celjski su na vlast u Gradecu došli zahvaljujući obitelji Alben kada je Fridriku i Ulriku Celjskom 1436. godine prodala Medvedgrad. Medvedgradski vladari su bili u čestim pljačkaškim i osvajačkim pohodima na brojne posjede i sela podno Zagrebačke gore, a nerijetko su se zalijetali i do utvrđenog Gradeca. Još 1437. godine su ga bezuspješno pokušali osvojiti. U svom naumu uspjevaju 1441. godine u građanskom ratu i borbama za ugarsko-hrvatsko prijestolje, i to nakon smrti Alberta Habsburgovca.

Gradec je u to vrijeme bio na strani kralja Vladislava Jagelovića, dok su grofovi Celjski bili na čelu stranke protukandidata – Ladislava Postumusa, što je bio dovoljan razlog da Celjski svim silama istupe protiv Gradeca. Kako je to obično bivalo u povijesti sukoba Kaptola i Gradeca, Kaptol se pridružio strani koja je bila protiv Gradeca. Kaptol je čak primio grofa Ulrika, dao mu upute kako će najlakše osvojiti gradečku tvrđavu te mu za osvajanje prepustio i Popov toranj. 

Prilikom juriša grofa Urlika, Gradec je pretrpio veliku štetu, no još je veći udarac za Gradec bio to što je u potpunosti izgubio svoju nezavisnost.

Ulrik je 1445. godine postao hrvatskim banom, te tada gradska uprava u potpunosti dolazi pod njegovu vlast. Ulrik prema svom odabiru raspuštao i birao gradsku upravu, te je gradska općina pod njegovim pritiskom gradskim kapetanom imenovala Sebolda Mayerweisera, inače Ulrikovog čovjeka.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Bregovita ulica – ime koje najbolje odgovara karakteru Tomićeve ulice

Tomićeva ulica, danas najpoznatija po najkraćoj žičanoj željeznici namijenjenoj javnom prijevozu, nekada je nosila ime koje odgovara njenom karakteru. U neka davna vremena, Tomićeva se...

Tužni prizori na Ilici: Crveni križevi na zgradama u sklopu Projekta Ilica

U sklopu održavanja ovogodišnjeg izdanja Projekta Ilica: Q'Art, neke su zgrade na Ilici dobile neobično obilježje. Zagreb će pamtiti ovu 2020. godinu. Nažalost, ne...

Banova zalaznina, ratni i crkveni porezi: Dio rashoda na brdu Gradec u 16. stoljeću

Gradec je svoje najbolje dane živio nakon 1242. godine kada je kralj Bela IV grad proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no češća su bila teška...