Gradnja kaptolskih obrambenih zidova krenula je tek nakon približavanja turske vojske

Turci se hrvatskoj granici približavaju nakon osvajanja Bosne 1463. godine. Svoja su osvajanja temeljili na brzim konjima koji su upadali u sela, naselja i gradove, te plijene, pustoše, pljačkaju, a stanovništvo odvode u ropstvo. Zagrebu se opasno približavaju 1469. godine kada provaljuju u susjedne prekosavske nizine gdje pustoše i pale sela, te prijete prelaženjem preko Save.

Zbog straha od napada Turaka, Kaptol se obraća Gradecu u nadi da ih zaštiti unutar svojih zidina. Kaptol je tako građanima Gradeca oprostio sva nasilja i paleži, te ukida odredbu da njihovi sinovi do četvrtog koljena ne mogu postići crkvene časti. Također, u strahu od Turaka, Kaptol daje pravo Gradecu da na godišnjem Markovu sajmu mogu ubirati placovinu i filjarštinu, te obećaje da im neće biti naplaćivana roba koja se doprema iz inozemstva. Za vrijeme pomirbe, kanonici se skrivaju u Gradec sa sobom donoseći sve svoje dragocjenosti, te se zajednički s Gradecom spremaju za obranu od Turaka.

Zid oko Kaptola s Ribnjaka

Poučeni prijašnjim iskustvom, kanonici su odlučili svoj grad utvrditi kako ne bi ovisili o milosti susjeda na Gradecu, s kojima su ionako bili u poprilično lošem odnosu. Dotadašnji nasipi i drvena ograda nisu bili dovoljni da bi jamčili sigurnost stanovnicima, zbog čega Matija Korvin 1485. godine daje dopuštenje da se samostan opasa jakim zidom, te da se na njegovoj sjevernoj strani sagradi utvrđena kula – nazvana Korvinova kula.

Zbog istog straha, Kaptol i biskup se također obraćaju kralju Matijašu kako bi im dopustio da Kaptol i stolnu crkvu opasaju čvrstim zidovima i kulama, što kralj dozvoljava. Utvrde su bile izgrađene 1480. godine, te su bile u obliku pravokutnika – sadržavala su dvoja velika i dvoja mala vrata. Velika su se nalazila prema današnjoj Bakačevoj ulici i prema današnjoj Novoj vesi, a mala prema Podzidu i Skalinskoj ulici.

Zid oko Kaptola s Ribnjaka

Unatoč boljem obrambenom sustavu, niti Gradec nije bez straha od potencijalnih budućih prodora Turaka, ali i ostalih neprijateljskih sila. Gradska općina se nastavlja još intenzivnije brinuti o održavanju i popravljanju svojih utvrda. Problem je bio što je to bio veliki sustav utvrda, dok je općina imala vrlo skromne prihode, pogotovo za vrijeme vlasti Celjskih, a u tome nije pomoglo niti često izbijanje kuge jer bi se agresivno prorijedilo stanovništvo.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Izložba čileanskog arhitektonskog fotografa Cristóbala Palme u Oris Kući arhitekture

Otvorenje izložbe poznatog čileanskog arhitektonskog fotografa Cristóbala Palme naziva "The Dysfunction of the Oblique", koje će se održati u petak, 18. listopada 2019. godine,...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Kanonička kurija u čiju je gradnju investirao kanonik Ivan Znika

Jednokatna, poluugrađena kurija tlocrtnog "L" oblika, Znikina kurija, sagrađena je u prednjem dijelu parcele unutar ograđenog dvorišta. Jezgra kurije je kasnorenesansna, datirana spomen pločom...