Građevine arhitekta Franje Kleina koji je obilježio razdoblje ranog historicizma

Franjo Klein je bio hrvatski graditelj i projektant, a uz Janka Nikolu Grahora osnivač je gradskog poduzeća Grahor&Klein. Rođen je u Beču 17. listopada 1828. godine gdje je upisao studij arhitekture na bečkoj Akademiji 1847. godine, ali ga nije završio. U Zagreb je došao 1851. godine te se zapošljava kod vojnog graditeljskog ravnateljstva. Samostalni rad započinje 1861. godine kada je primljen u gradski ceh grada Zagreba.

Franjo Klein obilježio je razdoblje ranog historicizma u Hrvatskoj. On je u zagrebačku arhitekturu uveo stil romantičnog historicizma i ostao njegov najznačajniji predstavnik. U svojim je projektima nastojao prevladati provincijski zaostatak naše arhitekture u odnosu na srednjoeuropsku – i to mu je uspjelo. Pažljivo je pratio promjene koje su se sredinom stoljeća događale u bečkoj arhitekturi te ih prilagođavao našem prostoru i željama naručitelja. Vodeći je arhitekt u Zagrebu šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, sve do dolaska Kune Waidmanna i Hermanna Bolléa krajem 1870-ih godina.

U Gundulićevoj ulici, na broju 29, nalazi se kuća u kojoj je Franjo Klein boravio.

Kuću je prema vlastitom projektu izgradio 1872.-74. godine, a pripada prvom sloju donjogradske urbanizacije, s jednostavnom stambenom tipologijom, karakterističnom za epohu, te s reprezentativnim ranohistoricističkim neostilskim obilkovanjem pročelja. Kuća pripada zaštićenim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, osnovanog 1827. godine, sastoji se od starijeg jednokatnog južnog dijela sagrađenog 1876. godine prema projektu Grahora i Kleina i novijeg dvokatnog sjevernog dijela prigrađenog 1895. godine prema projektu Martina Pilara.

Franjo Klein je također radio i na projektu Katedrale Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Ugrađena stambeno-poslovna dvokatnica s mezaninom i trgovačkim prizemljem izgrađena je 1867. godine prema projektu hrvatskog graditelja i projektanta, Franje Kleina, a danas ju znamo kao kuća Izraela Rosenfelda.

Palača Prve hrvatske štedionice na uglu Trga bana Josipa Jelačića i Praške ulice, sagrađena 1870.

U Ilici, na broju 11, smjestila se Kuća Priester – ugrađena stambeno poslovna dvokatnica s lokalima u prizemlju, tlocrtnog L oblika. Kuća Priester je sagrađena 1878.-1879. godine za investitora Emanuela Priestera prema projektu Franje Kleina.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Lice Grada je dobilo prvu kolumnu – predstavljamo Nove Zagrebulje

Sigurno ste već vidjeli i pročitali prvo izdanje naše kolumne Nove Zagrebulje i pitate se tko stoji iza nje. Autorica Novih Zagrebulja zove se Ivana...

Zlatko Grgić, tvorac lika profesora Baltazara

Svi smo mi nekada bili djeca. Djeca vole crtane filmove. Voli ih i starija populacija. Dosta mojih prijatelja i poznanika voli gledati crtiće. Smatram...

Posljedice turskih osvajanja hrvatskih krajeva: Zagreb u strahu od približavanja Turaka

Period 16. stoljeća na zagrebačkom području obilježen je uglavnom negativnim događanjima koja su imala izrazito loš utjecaj na stanovnike Zagreba. Zagreb je trpio brojne...