Gornjogradska Dvorišta ponovno postaju središte zabave i druženja!

Već 10 godina Dvorišta pričaju priče o Zagrebu, a od 12. do 23. srpnja – na 12 dana – otvaraju vrata gornjogradskih palača i postaju središte zabave, druženja, otkrivanja i glazbenih nastupa uživo. Zavirite i ove godine iza njihovih fasada, jer tamo vas očekuju brojna iznenađenja!

„Predivna stvar. Svaka čast onom tko se sjetio oživiti dvorišta koja su čudesna. Ovim je oživio cijeli Gornji grad. Osjećam se kao turist u vlastitom gradu“ – poznati je citat koji je jedna Zagrepčanka zapisala u knjigu dojmova sad već davne 2014. godine.

„Hvala pametnim ljudima koji su zakotrljali ideju i pretvorili gornjogradska dvorišta u ljetnu senzaciju, jedan je od medijskih napisa, koji najbolje govori o čemu je u slučaju Dvorišta riječ. I doista, Dvorišta su već 10 godina i „pravo urbano cool događanje s dušom“, i „projekt kakav Zagreb još nije imao“, i „prava ljetna senzacija“. Događaj koji se ne propušta.

„10 dvorišta za 10 godina“, poruka je u znaku koje će se održati ovogodišnja manifestacija – no organizatori ih još ne otkrivaju sve! Zasad neke, dobro poznate, poput atrija Muzeja grada Zagreba (Opatička 20) i Arheološkog vrta MGZ-a (Opatička 22), kao i Dvorišta Zvjezdarnice uz Popov toranj (Opatička 22).

S velikim veseljem najavljujemo da se u program Dvorišta vraća novoobnovljena Gimnazija Tituša Brezovačkog u prostoru nekadašnjeg Plemićkog konvikta, ove godine sa čak 2 lokacije (ulaz s Jezuitskog trga), kao i lokacija Hrvatskog instituta za povijest – također s 2 prostora (u Opatičkoj 10, kao i ulazom s Radićeve ulice).

A sva ona, kao i druga koja će biti uskoro otkrivena, doista pričaju svoje unikatne, posebne, zanimljive i nesvakidašnje priče. Priče koje treba otkriti!

Dvorišta su „čarolija, romantika, zabava, druženje i avantura“. Dvorišta su „zvijezde, najzabavnija, omiljena, kultna“. Ona su „daleko najbolje iskustvo u Zagrebu“. Tako o Dvorištima pišu mediji.

Dvorišta su i sinonim za sjajnu glazbu, a bogatim programima kroz godine manifestacije prošli su i Matija Cvek, i Antonela Đinđić, i Gordana Marković, i Lu Jakelić, i Ivana Galić, i Matej Mudrovčić, i Zsa Zsa, i Zdenka Kovačiček i Ansambl Antiphonus, i još mnogi drugi. Dvorišta i dalje ostaju vjerna svojemu izvornom programu i konceptu, tako da vas u Dvorištima i ove godine očekuje niz sjajnih mladih pjevača i glazbenika.

Dvorišta su pritom – za sve od 7 do 77, a zapravo od 0 do 100 – kao i do sada besplatna! Dnevni programi objavljivat će se nekoliko dana unaprijed na društvenim mrežama manifestacije, a manifestacija je otvorena svakim danom od 18:00 do 24:00 sata.

Od 12. do 23. srpnja vidimo se na Gornjem gradu – Zakačite se za Dvorišta!

Tekst: Press

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Ulica Jurja Neidhardta – Ulica koja nosi ime po hrvatskom arhitektu

Ulica Jurja Neidhardta je smještena u Gradskoj četvrti Trešnjevka - jug, a spada pod Mjesni odbor Horvati - Srednjaci. Ulica se proteže u smjeru...

Obilježavanje Međunarodnog dana crvenih pandi u ZOO vrtu grada Zagreba

U subotu, 10. studenoga 2018 godine, u Zoološkom će se vrtu grada Zagreba obilježiti Međunarodni dan crvenih pandi. Prigodni program trajat će od 11...

Gradska vrata na Gradecu: Uloga i važnost uz obrambeni zid

U izgradnji Gradeca (prilikom ponovne izgradnje grada nakon tatarskog pustošenja tog područja) važnu ulogu ima i izgradnja obrambenih zidova koji su “grlili” cijeli grad,...