back to top

Gornjogradska Dvorišta ponovno postaju središte zabave i druženja!

Već 10 godina Dvorišta pričaju priče o Zagrebu, a od 12. do 23. srpnja – na 12 dana – otvaraju vrata gornjogradskih palača i postaju središte zabave, druženja, otkrivanja i glazbenih nastupa uživo. Zavirite i ove godine iza njihovih fasada, jer tamo vas očekuju brojna iznenađenja!

„Predivna stvar. Svaka čast onom tko se sjetio oživiti dvorišta koja su čudesna. Ovim je oživio cijeli Gornji grad. Osjećam se kao turist u vlastitom gradu“ – poznati je citat koji je jedna Zagrepčanka zapisala u knjigu dojmova sad već davne 2014. godine.

„Hvala pametnim ljudima koji su zakotrljali ideju i pretvorili gornjogradska dvorišta u ljetnu senzaciju, jedan je od medijskih napisa, koji najbolje govori o čemu je u slučaju Dvorišta riječ. I doista, Dvorišta su već 10 godina i „pravo urbano cool događanje s dušom“, i „projekt kakav Zagreb još nije imao“, i „prava ljetna senzacija“. Događaj koji se ne propušta.

„10 dvorišta za 10 godina“, poruka je u znaku koje će se održati ovogodišnja manifestacija – no organizatori ih još ne otkrivaju sve! Zasad neke, dobro poznate, poput atrija Muzeja grada Zagreba (Opatička 20) i Arheološkog vrta MGZ-a (Opatička 22), kao i Dvorišta Zvjezdarnice uz Popov toranj (Opatička 22).

S velikim veseljem najavljujemo da se u program Dvorišta vraća novoobnovljena Gimnazija Tituša Brezovačkog u prostoru nekadašnjeg Plemićkog konvikta, ove godine sa čak 2 lokacije (ulaz s Jezuitskog trga), kao i lokacija Hrvatskog instituta za povijest – također s 2 prostora (u Opatičkoj 10, kao i ulazom s Radićeve ulice).

A sva ona, kao i druga koja će biti uskoro otkrivena, doista pričaju svoje unikatne, posebne, zanimljive i nesvakidašnje priče. Priče koje treba otkriti!

Dvorišta su „čarolija, romantika, zabava, druženje i avantura“. Dvorišta su „zvijezde, najzabavnija, omiljena, kultna“. Ona su „daleko najbolje iskustvo u Zagrebu“. Tako o Dvorištima pišu mediji.

Dvorišta su i sinonim za sjajnu glazbu, a bogatim programima kroz godine manifestacije prošli su i Matija Cvek, i Antonela Đinđić, i Gordana Marković, i Lu Jakelić, i Ivana Galić, i Matej Mudrovčić, i Zsa Zsa, i Zdenka Kovačiček i Ansambl Antiphonus, i još mnogi drugi. Dvorišta i dalje ostaju vjerna svojemu izvornom programu i konceptu, tako da vas u Dvorištima i ove godine očekuje niz sjajnih mladih pjevača i glazbenika.

Dvorišta su pritom – za sve od 7 do 77, a zapravo od 0 do 100 – kao i do sada besplatna! Dnevni programi objavljivat će se nekoliko dana unaprijed na društvenim mrežama manifestacije, a manifestacija je otvorena svakim danom od 18:00 do 24:00 sata.

Od 12. do 23. srpnja vidimo se na Gornjem gradu – Zakačite se za Dvorišta!

Tekst: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...