Fernkornov spomenik Sveti Juraj ubija zmaja koji se nekada nalazio ispred Maksimira

Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja izradio je Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipar i ljevač, originalno za nišu palače Montenuovo u Beču. Skica za spomenik datira iz 1851. godine. Skulptura obilježena snažnim dramatskim nabojem donijela je Fernkornu veliku popularnost, a zagrebački nadbiskup Juraj Haulik ju kupuje za perivoj Jurjaves (kasnije park Maksimir).

Cinčani odljev spomenika, svečano je otkriven na ulazu u perivoj 1867. godine. Postolje je bilo izvedeno od moslavačkog granita prema nacrtu bečkog kipara Roberta Streschnacka. Zbog znatnih oštećenja, spomenik je 1908. godine ponovno odliven u Beču, ovaj puta u bronci, te smješten prema prijedlogu Ise Kršnjavoga ispred Trgovačko-obrtničke komore na današnjem Trgu Republike Hrvatske.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Mistična “Giselle” prožela Zagreb i oduševila gledatelje!

Nakon preksinoćne izvedbe, soliste i ansambl baletne trupe Ukrainian Classical Ballet publika je dugim i glasnim pljeskom pozvala na pozornicu još pet puta! Odmah po...

Drveni neboder, kraj Iblerovog trga, jedan je od najstarijih zagrebačkih nebodera

Iblerov, ili Drveni neboder, jedan je od najstarijih zagrebačkih nebodera. Sastoji se od temeljne dvokatnice i tornja visokog osam katova, a građen je od...

Tko su bili među prvim vlasnicima kuća na Gradecu?

Kako je odmicalo vrijeme tatarskog pustošenja zagrebačkog kraja, i ponovnog podizanja grada, sve se više osjetio razvoj i samo stvaranje potpuno novog grada. Osim...