Druga strana Zlatne bule: Ustupanje vojnika i brojna davanja prema kralju

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. Nakon što je čitavo zagrebačko područje opustošeno nakon Tatara, Gradec je dobio novu priliku. S povlasticama koje je sa sobom donosila Zlatna bula, Gradec je funkcionirao kao autonomni slobodni grad, zbog čega je mogao stvarati svoje zakone, propise, te statute. U nekoliko navrata Gradec je, kao autonomna cjelina, stvarao propise kojima su se regulirale razne grane uprave, ali i života grada i građana.

No, nije sve bilo tako bajno u Gradecu. Naime, u Zlatnoj buli su navedene i mnoge obveze građana Gradeca, a jedna od tih obaveza je bila i izgradnja zida oko grada, te dugotrajno uzdržavanje tih istih zidina. Građani su imali benefit od izgrađenih zidova jer su se tako mogli osjećati sigurnije, kao i kralj kada bi se privremeno nastanio na brdu Gradec.

Osim izgradnje zidova, Gradec je morao bogato ugostiti kralja kada bi on išao u rat, te je morao pripopomoći sa svojih deset dobro opremljenih vojnika. Gradecu je financijski dosta teško padalo opremiti deset vojnika, koji bi išli u rat za kralja, jer je cijela vojna oprema bila jako skupa. 

Također, kad god bi kralj dolazio, morao je biti poslužen s volovima, kruhom i vinom, a isto (samo u manjoj količini) je bilo namijenjeno i za kraljevog hercega, te bana kada bi on dolazio na vlast. 

Gradec je imao dužnost čašćenja vladara kad bi vladar ili ban dolazio na vlast, čime su prema starom običaju morali ugostiti svog vlastelina, pogostiti ga hranom i pićem, kao i njegovu pratnju, te im se pobrinuti za konje. Ta dužnost je financijski dosta teško padala građanima Gradeca, te ih kralj Ladislav 1278. godine oslobodio te dužnosti.

U Gradecu se nalazio dvor gdje su kraljevi, ali i članovi njihovih obitelji, često boravili.

Osim navedenih obveza građana Gradeca, sa Zlatnom bulom su došla i mnoga davanja prema kralju. Kralj je poprilično opteretio novi grad, a u znak priznanja njegova vrhovnog kraljevskog gospodstva, grad je morao plaćati i Martinšćinu – svake godine o Martinju, 12. studenog.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Hrvatski izumitelj kojemu je cijeli svijet zahvalan

Eduard Slavoljub Penkala, bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskog podrijetla, a ponajviše ga pamtimo zbog njegovog najpoznatijeg izuma - mehaničke olovke. U Zagreb...

Dolazak naroda koji će se nastaniti na zagrebačkom prostoru sve do danas

Zagrebačko područje Slaveni počinju naseljavati u drugoj polovici 6. stoljeća, i to kao podanici Avara koji su ratovali protiv Bizanta. Avari su na mjestu...

O Kaptolu kao središtu i mjestu neprekinutog života na zagrebačkom području

Na području Kaptola, jednog od dva naselja uz Gradec na kojemu je počeo zagrebački život kakvog ga poznajemo danas, počelo se razvijati prvo stalno...