Druga strana Zlatne bule: Ustupanje vojnika i brojna davanja prema kralju

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. Nakon što je čitavo zagrebačko područje opustošeno nakon Tatara, Gradec je dobio novu priliku. S povlasticama koje je sa sobom donosila Zlatna bula, Gradec je funkcionirao kao autonomni slobodni grad, zbog čega je mogao stvarati svoje zakone, propise, te statute. U nekoliko navrata Gradec je, kao autonomna cjelina, stvarao propise kojima su se regulirale razne grane uprave, ali i života grada i građana.

No, nije sve bilo tako bajno u Gradecu. Naime, u Zlatnoj buli su navedene i mnoge obveze građana Gradeca, a jedna od tih obaveza je bila i izgradnja zida oko grada, te dugotrajno uzdržavanje tih istih zidina. Građani su imali benefit od izgrađenih zidova jer su se tako mogli osjećati sigurnije, kao i kralj kada bi se privremeno nastanio na brdu Gradec.

Osim izgradnje zidova, Gradec je morao bogato ugostiti kralja kada bi on išao u rat, te je morao pripopomoći sa svojih deset dobro opremljenih vojnika. Gradecu je financijski dosta teško padalo opremiti deset vojnika, koji bi išli u rat za kralja, jer je cijela vojna oprema bila jako skupa. 

Također, kad god bi kralj dolazio, morao je biti poslužen s volovima, kruhom i vinom, a isto (samo u manjoj količini) je bilo namijenjeno i za kraljevog hercega, te bana kada bi on dolazio na vlast. 

Gradec je imao dužnost čašćenja vladara kad bi vladar ili ban dolazio na vlast, čime su prema starom običaju morali ugostiti svog vlastelina, pogostiti ga hranom i pićem, kao i njegovu pratnju, te im se pobrinuti za konje. Ta dužnost je financijski dosta teško padala građanima Gradeca, te ih kralj Ladislav 1278. godine oslobodio te dužnosti.

U Gradecu se nalazio dvor gdje su kraljevi, ali i članovi njihovih obitelji, često boravili.

Osim navedenih obveza građana Gradeca, sa Zlatnom bulom su došla i mnoga davanja prema kralju. Kralj je poprilično opteretio novi grad, a u znak priznanja njegova vrhovnog kraljevskog gospodstva, grad je morao plaćati i Martinšćinu – svake godine o Martinju, 12. studenog.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Antun Gustav Matoš sa Strossmayerovog šetališta ima najljepši pogled na grad

Aluminijski lik Antuna Gustava Matoša, smješten na jednom od najljepših zagrebačkih šetališta, postavljen je 1972. godine. Autor djela je poznati hrvatski kipar Ivan Kožarić....

Izložba “Tamno bijela zemlja” Zlatana Vehabovića u Umjetničkom paviljonu

U Umjetničkom paviljonu grada Zagreba, 19. srpnja 2018. godine otvorena je izložba "Tamno bijela zemlja" autora Zlatana Vehabovića. Zlatan Vehabović se smatra jednim od vodećih...

Nastavlja se optimizam gibona u ZOO vrtu: Hrvatska pobjeđuje Dansku!

Nakon uspješnih prognoza utakmica Hrvatske reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji protiv reprezentacija Argentine i Islanda, obitelj gibona ZOO vrta grada Zagreba, predvođena...