Druga strana Zlatne bule: Ustupanje vojnika i brojna davanja prema kralju

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. Nakon što je čitavo zagrebačko područje opustošeno nakon Tatara, Gradec je dobio novu priliku. S povlasticama koje je sa sobom donosila Zlatna bula, Gradec je funkcionirao kao autonomni slobodni grad, zbog čega je mogao stvarati svoje zakone, propise, te statute. U nekoliko navrata Gradec je, kao autonomna cjelina, stvarao propise kojima su se regulirale razne grane uprave, ali i života grada i građana.

No, nije sve bilo tako bajno u Gradecu. Naime, u Zlatnoj buli su navedene i mnoge obveze građana Gradeca, a jedna od tih obaveza je bila i izgradnja zida oko grada, te dugotrajno uzdržavanje tih istih zidina. Građani su imali benefit od izgrađenih zidova jer su se tako mogli osjećati sigurnije, kao i kralj kada bi se privremeno nastanio na brdu Gradec.

Osim izgradnje zidova, Gradec je morao bogato ugostiti kralja kada bi on išao u rat, te je morao pripopomoći sa svojih deset dobro opremljenih vojnika. Gradecu je financijski dosta teško padalo opremiti deset vojnika, koji bi išli u rat za kralja, jer je cijela vojna oprema bila jako skupa. 

Također, kad god bi kralj dolazio, morao je biti poslužen s volovima, kruhom i vinom, a isto (samo u manjoj količini) je bilo namijenjeno i za kraljevog hercega, te bana kada bi on dolazio na vlast. 

Gradec je imao dužnost čašćenja vladara kad bi vladar ili ban dolazio na vlast, čime su prema starom običaju morali ugostiti svog vlastelina, pogostiti ga hranom i pićem, kao i njegovu pratnju, te im se pobrinuti za konje. Ta dužnost je financijski dosta teško padala građanima Gradeca, te ih kralj Ladislav 1278. godine oslobodio te dužnosti.

U Gradecu se nalazio dvor gdje su kraljevi, ali i članovi njihovih obitelji, često boravili.

Osim navedenih obveza građana Gradeca, sa Zlatnom bulom su došla i mnoga davanja prema kralju. Kralj je poprilično opteretio novi grad, a u znak priznanja njegova vrhovnog kraljevskog gospodstva, grad je morao plaćati i Martinšćinu – svake godine o Martinju, 12. studenog.

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Spuštanje Strossom prema Mesničkoj ulici 1912. godine

Strossmayerovo šetalište je južna granica Gornjeg grada s koje se pružaju prekrasne panorame grada Zagreba. Krajem 19. stoljeća, ovo 400 metara dugo šetalište uređeno je...

Prvi sakralni i ostali objekti koji se grade na Kaptolu u sklopu obnove nakon Tatara

Kaptolsko je naselje do polovice 13. stoljeća živjelo i vladalo ovim prostorima, bez ikakve konkurencije, sve dok se na susjednom brdu Gradec nije pojavilo...

Zagrebački spomenici jednog od najslavnijih kršćanskih mučenika

Sveti Juraj je jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve. Njegovo štovanje se rasprostire diljem Europe, a neke ga čak štuju i...