Druga strana Zlatne bule: Ustupanje vojnika i brojna davanja prema kralju

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. Nakon što je čitavo zagrebačko područje opustošeno nakon Tatara, Gradec je dobio novu priliku. S povlasticama koje je sa sobom donosila Zlatna bula, Gradec je funkcionirao kao autonomni slobodni grad, zbog čega je mogao stvarati svoje zakone, propise, te statute. U nekoliko navrata Gradec je, kao autonomna cjelina, stvarao propise kojima su se regulirale razne grane uprave, ali i života grada i građana.

No, nije sve bilo tako bajno u Gradecu. Naime, u Zlatnoj buli su navedene i mnoge obveze građana Gradeca, a jedna od tih obaveza je bila i izgradnja zida oko grada, te dugotrajno uzdržavanje tih istih zidina. Građani su imali benefit od izgrađenih zidova jer su se tako mogli osjećati sigurnije, kao i kralj kada bi se privremeno nastanio na brdu Gradec.

Osim izgradnje zidova, Gradec je morao bogato ugostiti kralja kada bi on išao u rat, te je morao pripopomoći sa svojih deset dobro opremljenih vojnika. Gradecu je financijski dosta teško padalo opremiti deset vojnika, koji bi išli u rat za kralja, jer je cijela vojna oprema bila jako skupa. 

Također, kad god bi kralj dolazio, morao je biti poslužen s volovima, kruhom i vinom, a isto (samo u manjoj količini) je bilo namijenjeno i za kraljevog hercega, te bana kada bi on dolazio na vlast. 

Gradec je imao dužnost čašćenja vladara kad bi vladar ili ban dolazio na vlast, čime su prema starom običaju morali ugostiti svog vlastelina, pogostiti ga hranom i pićem, kao i njegovu pratnju, te im se pobrinuti za konje. Ta dužnost je financijski dosta teško padala građanima Gradeca, te ih kralj Ladislav 1278. godine oslobodio te dužnosti.

U Gradecu se nalazio dvor gdje su kraljevi, ali i članovi njihovih obitelji, često boravili.

Osim navedenih obveza građana Gradeca, sa Zlatnom bulom su došla i mnoga davanja prema kralju. Kralj je poprilično opteretio novi grad, a u znak priznanja njegova vrhovnog kraljevskog gospodstva, grad je morao plaćati i Martinšćinu – svake godine o Martinju, 12. studenog.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Promocija albuma “Daleko od svega” G. Marković i I. Lulić – Auguste

Gordana Marković i Ivana Lulić, dvije kantautorice koje stoje iza imena Auguste, promovirat će svoj album naslova "Daleko od svega", koji je objavljen 04....

Dan kada je svjetlo obasjalo Zagreb: Početak novog života u gradu

Iako je prva električna svjetiljka postavljena 20. siječnja 1877. godine na križanju Gundulićeve i Ilice, tim činom nije počela funkcionirati električna javna rasvjeta u...

Petrica Kerempuh je svojom pojavom u književnosti zaslužio vlastiti kip

Petrica Kerempuh je književni lik koji se pojavljuje u više književnih djela, a najpoznatije djelo su "Balade Petrice Kerempuha" autora Miroslava Krleže. U doslovnom...