Zagrebačko područje Slaveni počinju naseljavati u drugoj polovici 6. stoljeća, i to kao podanici Avara koji su ratovali protiv Bizanta. Avari su na mjestu današnje Mađarske imali svoju državu, a protiv Bizanta su ratovali desetljećima. Prostor današnjeg Zagreba je bio pod Bizantom koji je bio na putu Avara koji su pristigli iz dalekih azijskih stepa.
Avari se nisu proslavili, te se povlače u svoju tadašnju državu koja se nalazila na području današnje Mađarske i dijelu Srijema. Avari su i dalje vladali područjem između Save i Drave sve do kraja 8. stoljeća, gdje ostaju Slaveni koji se nisu povlačili i polako formiraju svoja naselja, a kasnije će se pokazati i svoju buduću domovinu. Slaveni dovršavaju selidbu oko polovice 7. stoljeća.
Slaveni tako počinju naseljavati i uže zagrebačko područje.
Gledajući šire zagrebačko područje, kroz godine je pronađeno mnogo slavenskih nalaza koji datiraju još iz kraja 8. stoljeća, poput pet slavenskih grobova sa slavenskom keramikom koji su pronađeni u Velikoj Gorici.
Najstariji tragovi Slavena na užem zagrebačkom području datiraju iz vremena kada su se polako počeli rješavati vlasti Avara i priznavati vlast Franaka, što se događalo krajem 8. stoljeća.
Jedno zanimljivo nalazište se nalazi na prostoru iza današnje zgrade Glavnog kolodvora. Naime, 1911. godine pronađena su četiri ranosrednjovjekovna slavensko-avarska groba, što se pretpostavljalo da su prvi “vjesnici” Slavena na užem zagrebačkom području.
Dva groba nisu sadržavala povijesne predmete, dok je jedan bio sa slavenskim, a drugi s predmetima koji su vjerojatno pripadali avarskom konjaniku.
U slavenskom grobu se nalazila slavenska posuda i sjekira, a u avarskom različiti predmeti, poput mača, koplja, noža, i ostalih dijelova opreme avarskog konjanika.
Spomenuta četiri groba pripadaju posljednjim desetljećima 8. stoljeća, kada se slavenski knez Vojnomir, kao saveznik Franaka, borio za oslobođenje Slavena i cijele Panonske nizine od dominacije Avara. Tada je već dominacija Avara na tom području znatno oslabila. Područjem od Save i Drave, sve do Dunava, vlada Karlo Veliki.
Značaj četiri pronađena groba na Krugama je puno veći kada se uzme u obzir da to znači da je u blizini moralo postojati slavensko naselje. Takvih je naselja, u posavskom dijelu šireg zagrebačkog područja, bilo sjeverno i više, ali se za takva rubna naselja pretpostavlja da su bili od manjeg značaja.
Glavno naselje bi trebalo biti na, strateški, puno povoljnijem položaju. Pretpostavlja se da se takvo naselje moglo nalaziti na mjestu današnjeg kaptolskog trga gdje je 1906. godine, prilikom rušenja utvrda, nađen brončani nakit koji potječe iz nekih ranosrednjovjekovnih grobova. Ovo nalazište se sastoji od četiri starohrvatske naušnice, koje su karakterističan ženski nakit koji se mogao pronaći u starohrvatskim grobovima.
Također, na području Podsuseda pronađen je nešto mlađi grob ratnika iz 9. stoljeća, a uz njega se nalazio željezni mač s pripadajućim lijevanim brončanim okovima. Grob datira iz vremena dok je sjevernom Hrvatskom vladao knez Ljudevit Posavski.
Prilikom naseljavanja ovih područja, dok su još bili pod Avarima, Slaveni su živjeli u nepovezanim plemenima, te nije bilo želje niti potrebe za stvaranjem jače zajednice.
Tek kasnije, početkom 9. stoljeća, javile su se organizacije, tj. oblasti, koje su imale knezove na čelu.
Bivša rimska Savska Panonija, zemlja smještena između Save i Drage i planinskog niza od Risnjaka do Une i Ličke Plješivice, činila je jednu takvu oblast. Pod tu je oblast pripadao i grad Zagreb.