Današnji program u Kinu Tuškanac počinje u 17 sati epizodom nove animirane serije Darka Bakliže i Amulet Studia &Black&White – eskimskom geg minijaturom intrigantnog crno-bijelog grafizma koji se poigrava s vizualnom percepcijom i uz obilje humora uvodi u jednu daleku svjetsku kulturu, kao što će to činiti i preostale epizode ovog trinaestodijelnog serijala.
Slijedi Dom boraca Ivana Ramljaka – novi rad u sada već prepoznatljivoj dokumentarnoj poetici toga redatelja (Kino Otok), koji se statičnim kadrovima fotografske kvalitete bavi kumrovečkim objektom iz 1974. i ljudima koji ga još, iz ovih ili onih razloga, pohode. Potom još jedan animirani film – Flimflam Marka Belića priča je o susretu dvije jedinke na imaginarnom otoku izvan vremena i prostora, pa se isprva nadaje kao film o samoći i važnosti komunikacije te je na trenutke i humoran. Nakon toga otkriva se kao film o posesivnosti te potom, usprkos svojoj izmještenosti pokazuje i snažan osjećaj povijesnosti. Vizualno poseban, dijelom oslonjen i na klasičnu skladbu Vlahe Paljetka, Flimflam jedan je od ponajboljih hrvatskih animiranih filmova proteklih godina. Naposljetku, u igranom Behemotu Igor Dropuljić gradi napeti krimi-triler križan s filmom ceste i filmom osvete u prikazu u nas uvijek aktualne problematike sprege ortačkog kapitalizma, politike i kriminala. S neočekivanim obratom na kraju i izvrsnom rolom Trpimira Jurkića, riječ je o nezaobilaznoj lektiri za ljubitelje ponajprije skandinavskog krimića koji odmjerenim tonom miješa klasični zaplet i društveni komentar.
U istom terminu od 17 sati u Maloj dvorani Kina Tuškanac odvija se promocija knjige Koraci grada :: Medijske slike :: Zagreb 1957-2017. Da li je moguće promišljati moderni grad bez filma ili film bez urbane modernosti? Ovo pitanje ontologije kinematičkog grada (cinematic city) reducira se na pitanje reprezentacije roda u dijegetičkim sustavima filmova ukotvljenih u kronotop socijalističkog Zagreba. S tekstovima filmologinje Petre Belc, povjesničarke arhitekture i urbanizma Tamare Bjažić, novinarke i istraživačice Vesne Kesić, te uredničkim uvodom antropologinje Sonje Leboš, ova publikacija tek začinje ogromno polje preplitanja filmoloških i urbanoloških epistemologija, ukazuje na njegov potencijal za razumijevanje urbaniteta Zagreba te nudi čitanje klasika hrvatskog filma kao što su Ponedjeljak ili utorak Vatroslava Mimice, Ljubica Kreše Golika i Ritam zločina Zorana Tadića u tom interdisciplinarnom ključu. Na promociji govore Petra Belc, Tamara Bjažić Klarin, Vesna Kesić i Sonja Leboš, a moderatorica je Diana Nenadić.
Program Tuškanca od 19 sati otvara svjetska premijera novog filma jedne od najvećih uzdanica mlađe generacije hrvatskih redateljica Barbare Vekarić Nitko nije savršen. Nakon Prve dame Dubrave glavnu ulogu u ovom djelu Vekarić ponovno daje sada stasaloj glumici Teni Pataky koja kao djevojka Stefani na školskoj ekskurziji od kolega krije svoju fizičku malformaciju. U neku ruku coming of age film, u drugu sofisticirana psihološka drama, prožet je autentičnim govorom, tipskim maltretiranjima, traganjem za identitetom kroz alkohol i loš seks, ali ono što ga izdvaja od sličnih pokušaja nije tek stupanj njegove vjernosti hipotetskom izvanfilmskom predlošku, već vizualna izvrsnost ostvarena usprkos simboličko-metaforičkim ograničenjima ovoga podosta zadanog žanra. Slijedi animirani film Prošlo je s kišom strip-majstora Siniše Ercegovca – mediteranska, sjetna priča o suživotu starog ribara i talentiranog mačka koji mu donosi dobar ulov. Potom gledamo dokumentarni film afirmirane fotografkinje Vladimire Spindler Mama, zašto plačeš… – autoportret depresivne samohrane majke dvoje umalo odrasle djece. Crno-bijeli vizualni potpis ponovno otkriva svu raskoš jednog izbrušenog talenta, koji posreduje i iznimno životne protagoniste, s autentičnim dvojbama i nesnalaženjima. Jedan od najboljih eksperimentalnih filmova sezone na rasporedu je odmah potom – u Skoro ništa: i dalje noć Davor Sanvincenti nadahnut kozmosom i poviješću filma, odnosno medijem filmske vrpce, donosi filozofsko djelo kreativnog osvjetljenja, duboko uronjeno u fenomenologiju audiovizualnoga i antropologiju vizualne kulture. Iluzija, percepcija i konstrukcija iskustva neke su od provodnih tema Sanvincentijeva rada. U još jednom animiranom radu, Prošlost raste Dee Jagić, naziru se nadrealističke, ali i miyazakijevske inspiracije pri subjektivnom i ontološkom tretmanu jedne četverokutne prostorije. Program zaključuje najavni film 25 FPS u autorstvu Andra Giunija.
Prime time termin na Ljetnoj pozornici Tuškanac od 21:30 otvara potresni klasik Rudolfa Sremca Vrijeme šutnje o izopćenju staraca iz slavonskog sela, nakon čega slijedi iznimno atraktivno Natjecanje 14 s dva igrana, dva namjenska, animiranim i eksperimentalnim filmom. Program počinje špicom Čuvara dvorca sjajnog mladog animatora Manuela Šumberca. Slijedi intrigantni igrani film Marija Jurja Primorca u kojem se Josip Lukić i Nikša Butijer kao zaposlenici Zagrebparkinga suočavaju s karakternim razlikama i moralnim dvojbama u svjetlu neobičnih ukazanja Gospe. U Blankovom edukativnim filmu večeras saznajemo ponešto o Tonu. Još jedan vrhunac hrvatske animirane proizvodnje proteklog razdoblja je i Kako se kalio čelik Igora Grubića u kojem ovaj nagrađivani multimedijalni umjetnik odražava svoj postojani interes za propast jednog utopijskog projekta i radničkih prava, u filmu koji je istovremeno i obiteljska oda međugeneracijskim odnosima. Ostvaren klasičnom i lijepom, minimalističkom 2D tehnikom nemalo nalik klasicima francusko-beneluške škole, sa sjajnom upotrebom sjena i tamnih crta, ali apliciranom i na dokumentarne snimke privlačnog osvjetljenja i off-zvuka, Kako se kalio čelik bogat je motivima nekadašnjega industrijskog zanosa te pripovijeda o posjetu oca i sina razrušenoj tvornici. Još jedna svjetska premijera i nezaobilazan film u cjelokupnom programu 27. DHF-a jest Otac Tomislava Šobana s legendarnim osječkim glumcem svjetskoga glasa Zlatkom Burićem kao životom potrošenim, ali pragmatičnim i dalje britkim patrijarhom koji se s malo riječi i fascinantnom ekspresijom nosi s postupcima sina prijestupnika. Slot zaključuje Mezostajun Ivana Ramljaka – istraživanje kronotopa mediteranskog grada i uloge njegovih javnih prostora u različita doba godine. Ponovno vizualno “primiren” i prvenstveno promatrački, ali gotovo lišen ljudskih figura, film je pritom snažno oslonjen na neprizorni zvuk.
Posebna atrakcija srijede na 27. Danima hrvatskog filma predstavlja program “Više od igre – nogomet u hrvatskom filmu” koji se od 21:30 prikazuje na otvorenoj pozornici u Parku Stara Trešnjevka. Komplementaran svjetskom nogometnom prvenstvu, program nudi pomalo subverzivne filmske poglede na nogomet i njegove nuspojave u režiji nekolicine domaćih filmaša. Tim kratkišima, realiziranima u svim filmskim rodovima, zajedničko je to da gledaju onkraj planetarnog fenomena koji je odavno i posvuda postao više od igre. Prikazuju se filmovi Kratke lopte – Razmjena dresova Bobe Jelčića, spotovi Pips, Chips & Videoclipsa i Hladnog piva, Nogomet Ane Hušman, Utakmica Krešimira Zimonića, Kelti Đure Gavrana te Vox populi Nikole Babića.
U kasnovečernjem programu Kina Tuškana od 23 sata, u segmentu filmova “Izvan okvira” ne bi bilo uputno propustiti Kol’ko god nas noge nose iznimno talentirane Renate Lučić koji zarezuje u raspadajuće bračne i obiteljske odnose, kao ni Botanički dnevnik uglednog umjetnika Željka Kipkea koji u maniri klasičnih eruditskih putopisaca niže opservacijske asocijacije lutajući gradom. Naposljetku, ništa manje kvalitetno nije ni Odijelo Martine Lončar o mladoj ženi koja se nakon prekida dugogodišnje veze druži s francuskim pjesnikom Paulom Valéryjem i zavičajnim pjesnikom Reljom Kulušićem te na sebi gradi gipsano odijelo.