Crtica iz povijesti: Sava je nekada davno dijelila Napoleonovo i Austrijsko carstvo

Sava, osim što dijeli Zagreb na dva dijela, nekada je dijelila Napoleonovo i Austrijsko carstvo, a na taj dio povijesti podsjeća nas spomenik postavljen na južnoj strani Save, tik do pješačkog mosta.

Davne 1809. godine, sklapanjem Mira u Schonbrunnu Napoleon je od poraženog Austrijskog carstva dobio polovicu današnjeg hrvatskog teritorija, u što su spadale Istra, Kvarner, Gorski kotar, Lika, Dalmacija i ostale krajeve južno od Save.

Tim činom, rijeka Sava je postala granica dva carstva: današnji Novi Zagreb je pripadao Francuskom, a Zagreb sjeverno od Save, Austrijskom carstvu.

Dok su ta vremena daleko iza nas, jedan mali spomenik podsjeća na burnu povijest ovih prostora i važnost granice koja je nekada bila rijeka Sava.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Što povezuje današnji Trg kralja Tomislava i slikara Vlahu Bukovca?

Vlaho Bukovac je jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara, začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne, a prošao je slikarske faze od akademizma do moderne. Bukovac...

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorena izložba Univerzijada ’87

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorena je izložba povodom 30 godina od Univerzijade '87. U srpnju 1987. u Zagrebu su održane 14. međunarodne studentske...

Ljetna pozornica Tuškanac iz 1954. godine koju je projektirao Kazimir Ostrogović

Ljetna pozornica Tuškanac, koju je projektirao Kazimir Ostrogović, otvorena je 06. srpnja 1954. godine. Podsjetimo, Ostrogović je autor također i Gradske vijećnice, zgrade Instituta...