Četiri zagrebačke građevine kojima godine idu samo u korist

Nemoguće je u jednom članku izdvojiti sve te prekrasne građevine koje krase mnoge fotografije grada Zagreba, zbog čega ćemo se osvrnuti samo na neke od njih.

HNK

U svojoj povijesti, zgrada je prošla dvije obnove, i to od svibnja do listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji, i od veljače 1967. do studenog 1969. kada je vršena građevinska obnova i rekonstrukcija. Obnovljeno je i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom (ispod Hebrangove ulice) tada povezivalo sa zgradom HNK.

Glavni kolodvor

Zgrada glavnog kolodvora smještena je uz jednu od najljepših zagrebačkih livada, a gradnja te iste zgrade započela je davne 1890. godine. Projekt za gradnju izradio je arhitekt Ferenc Ptaff, a svečano je otvorena dvije godine nakon početka gradnje, te je danas registrirana kao kulturno dobro. Za Univerzijadu 1986./1987., i kasnije 2006. godine, izvršena je veća rekonstrukcija.

Zgrada Glavnog kolodvora, inače duga 186,5 metara, izgrađena je u neoklasicističkom stilu i uređena je skulpturama i dekoracijama koje ju čine još prepoznatljivijom.

Zgrada Kolmar

Teško je izbjeći glavni zagrebački trg na ovom popisu, ali i nešto izdvojiti s tog istog trga, no mi smo se odlučili koncentrirati na zgradu Kolmar. Riječ je o stambeno-trgovačkoj zgradi na adresi Trg bana Josipa Jelačića 7/Pod zidom 8, koja je izgrađena 1905. godine za trgovca Kolmara prema projektu atelijera Honigsberg i Deutch. Postorije vlasničkog stana, od sredine 20. stoljeća, koristi Društvo hrvatskih književnika. Pročelje zgrade Kolmar je oblikovano u duhu slobodnog stila kasnog historicizma, a interijer, koji tek rijetki imaju prilike vidjeti, dosta je očuvan s obzirom na godine.

Rudolfova vojarna

Gradnja Rudolfove vojarne, poznate kao i “pješačka vojarna Kraljevića Rudolfa”, započela je 1888. godine. Riječ je o povijesnom kompleksu zgrada u zapadnom dijelu Zagreba na Trgu dr. Franje Tuđmana. Na toj je lokaciji, prema nacrtima dvojice bečkih arhitekata, izgrađeno 13 zgrada različite namjene, a Rudolfova vojarna danas spada pod zaštićeni spomenik kulture. 1970-ih godine srušen je dio kompleksa, pa danas možemo vidjeti tek četiri zgrade.

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Nekoliko kadrova s tržnice Dolac prije kraja radnog dana

Ovo je jedna od onih objava koja je nastala sasvim slučajno. Naime, hodajući prema Opatovini, zastali smo na tržnici Dolac gdje je vladao neki...

Nekadašnji dom nemoćnih svećenika na Novoj Vesi koji datira iz 1781. godine

Slobodnostojeću dvokatnicu tlocrtnog L oblika, nekadašnji Dom nemoćnih svećenika (Xenodochium episcopale) sagradio je 1781. godine biskup Josip Galjuf. Od 1822. godine zgrada služi za...

Osim prihoda od zemljišta, srednjovjekovni Kaptol je ubirao i crkvenu desetinu

Biskup i Kaptol su imali brojna zemljišta putem kojih su dobivali dobre prihode, no biskup je imao još jedan prihod koji mu je dolazio...