U unutrašnjosti Istre, na vrhu brežuljka na 349 metara nadmorske visine, krije se Hum (talijanski: Colmo) – minijaturni srednjovjekovni gradić u Istarskoj županiji Republike Hrvatske, administrativno u sastavu Grada Buzeta. Ovo sićušno naselje nosi titulu najmanjeg grada na svijetu, upisanu i u Guinnessovu knjigu rekorda. Hum danas broji tek dvadesetak stalnih stanovnika, no unatoč mikroskopskoj veličini posjeduje sve atribute pravoga grada – gradske zidine, gradska vrata, crkve, vijećnicu i pravilno oblikovane ulice unutar kompaktne gradske jezgre. Upravo ta neobična kombinacija izuzetno malene populacije i očuvane urbane strukture čini Hum jednom od najneobičnijih i najposjećenijih turističkih atrakcija u Istri, privlačeći posjetitelje iz cijeloga svijeta koji žele iskusiti autentičan ugođaj najmanjega grada na planetu.
Humska povijest seže u rano srednjovjekovlje. Gradić je nastao kao utvrđeno naselje, a u pisanim se izvorima prvi put spominje u 11. stoljeću. Poput mnogih drugih istarskih mjesta, Hum je kroz povijest mijenjao vladare – od franačke i akvilejske vlasti, preko Mletačke Republike, do Habsburškog Carstva. Strateški položaj na brežuljku s kojeg se nadziralo okolno područje davao mu je obrambeni značaj nerazmjeran njegovoj veličini. Tijekom mletačke vladavine grad je postupno gubio na važnosti i stanovništvu, proces koji se nastavio i u kasnijim stoljećima. No upravo je ta marginalizacija paradoksalno pridonijela očuvanju Humove izvornosti – gradić nije prolazio kroz velike pregradnje i modernizacije koje su zadesile veća naselja, pa je njegova srednjovjekovna struktura ostala gotovo netaknuta do današnjih dana.
Hum zauzima posebno mjesto u povijesti hrvatske pismenosti kao jedno od uporišta glagoljaške tradicije u Istri. Glagoljica, najstarije hrvatsko pismo, ovdje se koristila stoljećima, a njezin je značaj obilježen Alejom glagoljaša – jedinstvenim kulturno-turističkim putem koji od Roča vodi do Huma u duljini od oko sedam kilometara. Uz cestu su postavljeni kameni spomenici s glagoljskim slovima i natpisima koji posjetiteljima prikazuju razvoj glagoljskoga pisma. U samom Humu čuva se glagoljski misal, a na gradskim su vratima uklesana glagoljska slova koja svjedoče o dubokoj ukorijenjenosti toga pisma u identitetu gradića. Aleja glagoljaša danas je zaštićeni kulturni spomenik i jedno od najvažnijih obilježja kulturne baštine unutrašnje Istre.
Unatoč sićušnoj veličini, Hum posjeduje niz značajnih arhitektonskih i kulturnih znamenitosti. Grad je okružen srednjovjekovnim zidinama s dvama gradskim vratima koja čine jedini pristup gradskoj jezgri. Unutar zidina nalaze se dvije crkve – romanička crkva sv. Jeronima iz 12. stoljeća s očuvanim freskama te gotička župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Crkva sv. Jeronima posebno je vrijedna zbog zidnih slika iz romaničkoga razdoblja koje pripadaju među starije sačuvane freske u Istri. Vijećnica na malom gradskom trgu svjedoči o nekadašnjem komunalnom životu, a u njoj se i danas održava tradicionalni izbor gradonačelnika Huma – jedinstven ceremonijalni čin koji se odvija svake godine prve nedjelje u lipnju prema starom običaju.
Danas je Hum ponajprije turistička atrakcija koja zahvaljujući svojoj jedinstvenosti privlači posjetitelje iz cijeloga svijeta. Titula najmanjega grada na svijetu daje mu globalnu prepoznatljivost koja daleko nadmašuje njegov fizički opseg. Posjetitelji dolaze iskusiti atmosferu srednjovjekovnoga gradića, razgledati glagoljaške spomenike, posjetiti crkve i uživati u istarskoj gastronomiji – Hum je, poput obližnjeg Buzeta, poznat po tartufima i istarskim specijalitetima. Tradicionalni izbor humskoga načelnika, koji se održava na otvorenom uz sudjelovanje mještana, prerastao je u jedinstven kulturni događaj koji dodatno obogaćuje turističku ponudu. Unatoč maloj populaciji, Hum uspijeva održati živost zahvaljujući turizmu, kulturnim manifestacijama i povezanosti s obližnjim Buzetom i širom istarskom zajednicom.