Zagreb živi i diše kroz svoje parkove. Jedan od najljepših i srcu dragih parkova Grada je park Maksimir. Neizostavni dio zelene duše Grada je zagrebački Zoološki vrt. Malo je stanovnika Zagreba i okolice koji nisu nikada u životu posjetili ZOO.
Od malih nogu i posjeta Zoološkom za to mjesto me povezuju oprečni osjećaji. Divio sam se kao mali velikim i mirnim slonovima, razigranim majmunima i samostalnim vukovima, no nekako mi je uvijek u mislima bila pomisao kako bi bilo lijepo sve životinje vidjeti u njihovim prirodnim staništima. Čak sam znao i sanjati kako puštam sve životinje na slobodu prilikom jednog od mnogih povratka od bake iz zagrebačke Dubrave gdje je za života stanovala.
Na današnji dan 27. lipnja 1925. godine u Zagrebu je otvoren ZOO na inicijativu ing. Mije pl. Filipovića, i uz podršku tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika arhitekta Vjekoslava Heinzela.
Otvoren je na prostoru Labuđeg otoka, današnjeg prvog otoka na Prvom maksimirskom jezeru. Prilikom otvaranja Zoološki vrtić (naziv se zadržao do 1927., da bi se dolaskom lava dobio današnje ime) je imao tri lisice i tri sove, da bi današnji ZOO dogurao do brojke od 275 vrsti životinja i preko 2200 jedinki.
Svakako treba napomenuti da je počeo raditi kao prvi u jugoistočnoj Europi, a danas najveći ZOO vrt u Hrvatskoj. Isto tako, zagrebački ZOO vrt je uključen u nekoliko svjetskih organizacija za očuvanje ugroženih vrsta.
Tri ključna razdoblja u razvoju obilježena su poduzetim uređenjima vrta 1930-ih i 1950-ih godina, te trećom fazom započetom 1990-ih godina koja traje i danas. Tijekom povijesnog razvoja svako od ta tri razdoblja bilo je obilježeno nekim prostornim, građevinskim i arhitektonskim uređenjem vrta, odnosno izgradnjom modernih nastambi.
Kroz povijest ZOO-a izgrađeni su mnogi objekti koji se danas njeguju kao povijesna i kulturna baština. Jedna od najpoznatijih je lavlji most sa četiri kamena lava. Nema djeteta koje se ne želi fotografirati na leđima jednog od njih. Na samom ulazu stoji možda najstariji objekt u Zoo vrtu iz davne 1926. godine – kula poznata i kao „začarani dvor“. Nekada je bila nastamba medvjeda ili vukova, no ubrzo je postala neprihvatljiva za smještaj životinja. Danas, svima koji je posjete, pruža nezaboravan doživljaj i pogled je u prošlost Vrta. Neki od ostalih zaštićenih objekata koje svakako treba izdvojiti veličanstveni su „Egipćani“, kipovi visoki oko 5m, te „Napuljski ribar“ koji peca uz obalu jezera.
Od mnogobrojnih zanimljivosti vezanih u ZOO treba istaknuti da je zagrebački ZOO vrt imao najmlađeg timaritelja tigrova i lavova na svijetu – šesnaestogodišnjaka Stjepana Pogačića. Jedan od najomiljenijih stanovnika bio je popularni majmun Štefek.
Ipak najveća senzacije vezana uz zagrebački ZOO je činjenica ga je u ljeto 1928. godine bio privremeno preseljen na adresu na Jelačić-placu br. 15 kako bi zaradio novac za uzdržavanje i otplatu zajma za nabavu životinja. Arhitekt Otto Prister, vlasnik lijepe jednokatnice s velikim vrtom na južnoj strani središnjeg gradskog trga, na nagovor prijatelja i kolege ing. Mije Filipovića, ustupio je besplatno vrt svoje kuće u koji su bile premještene i pokazivane (uz plaćanje) životinje iz Zoološkog vrta.
Koliko je Zoološki bitan Zagrebu pokazuje knjiga Zvonimira Milčeca „Divlja djeca Maksimira – knjiga o zagrebačkome Zoološkom vrtu“, kao i izložba „Zoološki vrt u Zagrebu 1925. – 2015.“ koju je prilikom 90. rođendana vrata u svojim prostorima organizirao Muzeja grada Zagreba.
Zagrebački Zoološki vrt je mjesto gdje sam se po prvi puta upoznao sa različitim životinjskim vrstama, te ga smatram vrlo važnim za razvoj modernog grada. Hvalevrijedan dodatak ZOO-a je Stoga, imali djecu ili ne, bili veliki ili maleni, krenite prema Maksimiru. Stoga, imali djecu ili ne, bili veliki ili maleni, krenite prema Maksimiru. Posjetite Zoološki i uživajte u miru od prometnih gužvi ili pak svakodnevnih problema koji Vas tište. Hvalevrijedan dodatak ZOO-a je besplatni Edukativni centar u kojem se može od malih nogu educirati o životinjama kroz različite radionice i predavanja.
O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.