Subota, 15 veljače, 2025

Bogatstvo arhitekture na križanju Gundulićeve i Masarykove ulice

Križanje Gundulićeve i Masarykove ponosi se s dva bisera zagrebačke arhitekture: s jedne strane imamo prekrasnu kuću Kalina koja s vanjske strane ima pločice, a nasuprot njoj imamo prvi zagrebački neboder koji je niknuo davne 1933. godine.

Kuća Kalina

Smještena na križanju Masarykove i Gundulićeve, kuća Kalina je secesijska zgrada izgrađena 1903.-1904. kao stambena zgrada za bogatog industrijalca Josipa Kallinu, koji je bio vlasnik i direktor tvornice – keramike.

Kuću je izgradio zagrebački arhitekt Vjekoslav Bastl, a smatra se jednim od najvažnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi. Trokatna kuća je tzv. uglovnica s balkonima na uglu, a ističe se naročito vrijednim pročeljem obloženim višebojnim keramičkim pločicama u pretežito plavoj i žutoj boji.

Na dijelu koje se nalazi na samom uglu zgrade, nalaze se florealni ukrasi, dok je u zoni prvoga kata pločicama izveden motiv šišmiša.

Kao što se da naslutiti, jedan od razloga za oblaganje pročelja keramičkim pločicama bija je i promidžba Kallininog poduzeća, čime je ova kuća pretvorena u golemu reklamu.

Prvi zagrebački neboder

Arhitekt Slavko Lowy, rođen 1904. godine, 1933. realizirao je svoje najznačajnije ostvarenje, devet katova visoki neboder smješten na križanju Masarykove i Gundulićeve, odmah prekoputa kuće Kalina.

Godinu dana poslije, 1934., Lowy svoj arhitektonski biro počinje djelovati na posljednjem katu nebodera Radovan (neboder je ime dobio po svom vlasniku, tvorničaru Eugenu Radovanu).

Neboder je visine 34,95 metara, a izgrađen je u 79 dana što se tada smatralo graditeljskim fenomenom.

Slične objave