U središnjoj Hrvatskoj, u srcu Bilogore, na nadmorskoj visini od oko 141 metar, smješten je Bjelovar – administrativno središte Bjelovarsko-bilogorske županije. Grad danas na širem gradskom području broji oko 40.000 stanovnika i predstavlja najvažnije gospodarsko, kulturno i obrazovno središte ovog dijela Hrvatske. Od većine hrvatskih gradova Bjelovar se izdvaja po tome što nije nastao postupnim organskim razvojem tijekom dugih stoljeća, već je planski osnovan i izgrađen sredinom 18. stoljeća kao sjedište Varaždinskog generalata u sklopu Vojne krajine. Ta planska osnova do danas je prepoznatljiva u pravilnom ortogonalnom rasporedu ulica i karakterističnom središnjem trgu, čime Bjelovar predstavlja rijedak i vrijedan primjer urbanističkog planiranja iz doba Habsburške Monarhije na hrvatskom prostoru.
Bjelovarska povijest započinje razmjerno kasno u usporedbi s većinom hrvatskih gradova. Područje na kojem se grad danas prostire bilo je tijekom ranijih stoljeća slabo naseljeno, ponajprije zbog blizine osmanlijske granice i stalne prijetnje turskih prodora. Vojna krajina – obrambeni sustav Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu – obilježila je čitav ovaj kraj, a upravo je u tom kontekstu nastao i sam grad. Sredinom 18. stoljeća donesena je odluka o izgradnji novoga vojnog središta te je Bjelovar planski osnovan 1756. godine. Od samog je početka građen prema pravilnom urbanističkom planu s ortogonalnom mrežom ulica i središnjim trgom oko kojeg su se grupirali vojni, upravni i crkveni objekti. Carica Marija Terezija dodijelila je Bjelovaru status slobodnog vojnog komuniteta, čime je grad stekao poseban pravni položaj unutar sustava Vojne krajine.
Nakon razvojačenja Vojne krajine 1871. godine Bjelovar je prešao iz vojnog u civilno upravljanje, čime je otpočelo novo poglavlje u razvoju grada. Postupno prerastajući svoju izvornu vojnu funkciju, grad se oblikovao u trgovačko, obrtničko i upravno središte šire regije. Položaj u plodnoj bilogorskoj ravnici pogodovao je razvoju poljoprivrede, oduvijek temeljne gospodarske grane ovoga kraja. Tijekom 20. stoljeća Bjelovar se industrijalizirao, a danas posjeduje diversificiranu gospodarsku strukturu u kojoj su zastupljene prehrambena industrija, drvna industrija, metaloprerađivačka djelatnost te trgovina i usluge. Bjelovarsko-bilogorska županija, kojoj je Bjelovar središte, poznata je kao jedna od najvažnijih poljoprivrednih regija Hrvatske, osobito u proizvodnji žitarica, mliječnih proizvoda i mesnih prerađevina.
Kulturni život grada odražava specifičnu povijest naselja koje je nastalo kao vojnokrajiško središte, ali je s vremenom izgradilo bogatu civilnu kulturnu tradiciju. Središnji gradski trg, koji je zadržao karakterističan pravilan oblik iz doba osnutka, okružen je reprezentativnim zgradama iz 18. i 19. stoljeća – među njima se ističu crkve, upravne zgrade i građanske kuće. Grad posjeduje nekoliko značajnih sakralnih objekata, uključujući katedralu sv. Terezije Avilske, koja svjedoči o važnosti crkve u životu vojnokrajiškog naselja. Bjelovar je danas grad s aktivnim kulturnim institucijama – Gradski muzej Bjelovar čuva i izlaže baštinu grada i šireg kraja, dok se kulturna događanja odvijaju tijekom cijele godine. Posebno mjesto u kulturnom kalendaru zauzimaju Bjelovarski sajam (BOK fest) i Terezijana, manifestacija koja evocira povijest grada iz doba Marije Terezije i vojnokrajiškog razdoblja.
Bjelovar je važno obrazovno središte županije, s mrežom osnovnih i srednjih škola te visokoobrazovnim institucijama koje pružaju mogućnosti stručnog usavršavanja. Grad je dobro prometno povezan s ostatkom Hrvatske – smješten na raskrižju važnih cestovnih pravaca koji ga povezuju sa Zagrebom, Varaždinom, Viroviticom i drugim gradovima središnje Hrvatske, udaljen od glavnog grada oko 80 kilometara. Suvremeni Bjelovar nastoji se pozicionirati kao grad koji spaja kvalitetu života u manjoj urbanoj sredini s mogućnostima gospodarskog razvoja, oslanjajući se na poljoprivrednu tradiciju, industrijsku bazu i rastući sektor usluga. Okružen bogatim prirodnim krajobrazom Bilogore, grad posjeduje potencijal za razvoj ruralnog i zdravstvenog turizma, što ga čini ugodnim mjestom za život u zelenom srcu Hrvatske.