Balet Čajkovski u koreografiji Cayetana Sota u Hrvatskom narodnom kazalištu

Balet Čajkovski u koreografiji renomiranog i višestruko nagrađivanog Cayetana Sota premijerno će u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu biti izveden u ponedjeljak 27. veljače veljače s početkom u 19.30 sati. 

Druga predstava dvostruke baletne koprodukcije riječkog i zagrebačkog HNK-a, nakon Spartaka u Zagrebu, prvi put u Hrvatsku dovodi Španjolca Sota prema čijim će riječima, predstava na izabranu glazbu velikoga Petra Iljiča Čajkovskog  „prikazati putovanje vođeno činjenicama i tajnama koje su oblikovale skladateljevu jedinstvenu umjetničku dušu i um.“

Cayetano Soto otkriva i plesnim pokretom slika portret jednog od najboljih skladatelja romantične ere te svojim osebujnim plesnim vokabularom, sastavljenim od nijansiranih detalja i grotesknih adaptacija tradicionalnih pokreta, stvara balet prije svega inspiriran neobjavljenim pismima i drugim arhivskim dokumentima Državne kuće-muzeja „Čajkovski“ u Moskvi.

Pritisak društva dominirao je cijelim životom Čajkovskog sve do njegove smrti, a njegov privatni život bio je tabu tema u njegovoj domovini gotovo stotinu godina. Intimni život Čajkovskog revno su skrivali članovi njegove obitelji, muzikolozi te dužnosnici carske dinastije Romanov i Staljinov Sovjetski Savez. U očima vlasti, nezamislivo je bilo prihvatiti ideju da je Petar Iljič Čajkovski, rusko nacionalno blago, homoseksualac, ističe dramaturg predstave i suautor koncepta Dario Suša.

Naime, koncept predstave supotpisuju Cayetano Soto i Dario Suša, jednako kao i kostimografiju, scenografiju i oblikovanje svjetla.

Plešu članice i članovi riječkog baletnog ansambla: Michele Pastorini, Maria Matarranz de las Heras, Ali Tabouch, Ksenija Krutova, Nicola Prato, Valentin ChouNoa Gabriel Siluvangi, Tea RušinLaura OrlićJody Bet, Marta Voinea Čavrak, Antoine Salle, Anna Zardi, Janne BoereMarta Kanazir Bagadur, Thomas Krähenbühl, Soyoka Iwata, Álvaro Olmedo, Leonardo De Santis, Milica Mučibabić, Rachele Cortopassi i Alejandro Polo

Govoreći o predstavi, koreograf Cayetano Soto kaže kako je od malih nogu impresioniran glazbom Čajkovskog sada otkrio i osobu. Ne samo umjetnika, već zaista osobu iza te umjetnosti. No, shvatili smo da ukoliko želimo ispričati priču o njemu, to mora biti priča i o onome što se o Čajkovskom skrivalo. Stoga osvjetljavamo neke od tih trenutaka iz njegova života. Ne govorimo o tome kako je živio ni kako je umro, govorimo o stvarima koje bi ljudi trebali znati. Nismo željeli tipični suvremeni narativni balet, željeli smo stvoriti vlastitu baletnu priču, naglašava Soto.

Cayetano Soto se, odmah nakon što je 1997. diplomirao klasični balet, pridružio kompaniji IT Dansa Barcelona koju je godinu kasnije zamijenio Baletom Teatra München. Za njih je kreirao svoj koreografski prvijenac „Plenilunio“ s kojim je osvojio titulu Najboljeg mladog koreografa prema prestižnom njemačkom „Tanz Aktuell” magazinu. Nakon toga je ostvario bogatu međunarodnu karijeru. Brazilski tv kanal Arte 1 je 2015. godine emitirao dokumentarni serijal (u šest nastavaka) o Sotinom stvaranju djela „Adastra“ za Balé da Cidade de São Paulo. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja među kojima su i 1. nagrada na koreografskom natjecanju„Uncontainable“; naslov Najbolje plesne produkcije prema brazilskim novinama Folha de São Paulo; nominacija za najprestižniju rusku kazališnu nagradu „Zlatna maska“. Njegovu koreografiju „Prelude und Liebestod“ kreiranu za Češki nacionalni balet prestižni je „Dance Europe“ magazin uvrstio u među 5 najboljih premijera 2021. godine.

Tekst: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....