Najstariji stanovnik parka Maksimira koji nosi simpatično ime

Na maksimirskoj livadi, podno spomen humka Mogila, nalazi se najstariji stanovnik parka Maksimir koji nosi simpatičan naziv Dedek. Riječ je o hrastu lužnjaku koji se u Maksimiru nalazi već 600-tinjak godina.

„Dedek“ već 600 godina krasi livadu Kišobran gdje pruža utočište mnogobrojnim životinjskim vrstama. Živući je spomenik i podsjetnik na neka prošla vremena. Uživa zaštitu kao stanovnik parka Maksimir, koji je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.

Unatoč činjenici da je dva puta stradao od munje groma, čiji ožiljci su vidljivi na deblu i kori, „Dedek“ i dalje ponosno stoji kao simbol trajnosti i čvrstoće i podsjetnik na istinske vrijednosti i snagu prirode.

Svoj život u parku Maksimir „Dedek“ je započeo u vrijeme kada je kralj Matijaš Korvin zbog opasnosti od najezde Turaka dao utvrditi Kaptol što svjedoči o tome koliko je fascinantna povijest ovoga stabla koje je raslo sa svojim Zagrebom.

Poprimivši gotovo mitski status među zaljubljenicima u prirodu koji svakodnevno posjećuju park Maksimir, „Dedek“ nas podsjeća na priče iz slavenske mitologije koje hrast smatraju svetim stablom čije grane predstavljaju živi svijet nebesa, nebo i zemlju, a njegovo duboko korijenje podzemlje i zagrobni život.

„Dedek“ je kako za prošle tako za sadašnje i sve buduće generacije simbol drva života.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Posljedice najrazornijeg potresa koji je davne 1880. godine pogodio Zagreb

Krajem 1880-e godine, 9. studenog, Zagreb je pogodio najrazorniji potres u povijesti. Potres je bio jačine 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području...

Prvi koraci koji su poduzeti u obnovi Gradeca nakon teškog tatarskog pustošenja

Nakon pustošenja Tatara 1242. godine, i proglašenja slobodnim kraljevskim gradom prema ispravi Zlatna bula kralje Bele, grad kreće od samog početka. Novoutvrđeno i gusto...