Rast stanovništva nakon tatarskog pustošenja cijelog područja

Nakon tatarskog pustošenja, 1242. godine, cijelo je zagrebačko područje bilo uništeno, zapaljeno, zbog čega prvi povratnici imaju obvezu Zagreb podignuti iz nule. Novi građani, gosti (ili hospites), dobit će zemlje i posjede, te povoljne uvjete života i slobodu, ali i nigdje u kraljevskim granicama neće biti dužni plaćati daće. Sve je to obećano kako bi se opet podignuo Zagreb.

Kako je predtatarski županijski grad bio u potpunosti uništen, njegovi su se stanovnici velikim dijelom razbježali ili su bili ubijeni, a ono malo stanovništva koje se vratilo našlo je svoje razrušene domove. U tom beznadnom raspoloženju nakon povratka u uništeni grad, mnogi su rado prihvatili misao o novom naselju na povoljnijem i sigurnijem mjestu, kao i puno boljim izgledima za napredak – sve su to donosile privilegije slobodnog kraljevskog grada.

Tako da se mnogi s Kaptola sele na Grčko brdo, gdje osnivaju nove domove i započinju potpuno novi život – upravo su oni bili (izuzev preživjelih starosjedilaca) prvi stanovnici novoorganizirane općine na brdu Gradec. Njima se pridružuju i mnogi došljaci i stranci, kao i domaći svijet iz cijele hrvatske pokrajine.

Stranci su se nazivali i gostima, ili hospites, a u većini slučajeva su bili obrtnici i trgovci koji su imali cilj pridonijeti napretku i gospodarskom jačanju novog grada, a dolazili su iz susjednih zemalja – pretežito Njemačke i nešto Italije – gdje je u to vrijeme (12. i 13. stoljeće) gradski život u punom cvatu, kao i trgovina i obrt. U to je vrijeme domaćih ljudi, koji su bili vješti, te posjedovali obrte i trgovinu, bilo jako malo, zbog čega je bio dobrodošao utjecaj stranaca.

Iznad starog naselja polako niče novo naselje na gradečkom brdu, koje će kao protuteža Kaptolu od samog početka živjeti svojim vlastitim, samostalnim, i od Kaptola, u potpunosti neovisnim životom. 

Na nenapučenom prostoru, tada vjerojatno i obraslom šumom, sljedećih će desetljeća niknuti nove građanske kuće i gospodarstva, kao i kurije i palače, ulice i trgovi. Podignut će se i kapele, Sv. Marko, gradska vijećnica te jaka zidana utvrđenja oko cijela grada.

Druge objave

Dvorac Cernik: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Dvorac Cernik, položen u istoimenom mjestu u Brodsko-posavskoj županiji,...

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Pročitajte i ovo:

Bliži nam se 27. izdanje popularne utrke Zagrebački maraton

U prekrasnoj kuli Lotrščak, zagrebački atletski savez održao je press konferenciju u povodu skorašnjeg Zagrebačkog maratona koji će se održati 14. listopada 2018. godine...

Kula Lotrščak: Povijest zagrebačke kule s najljepšim pogledom na panoramu grada

Kula Lotrščak je jedan od najpoznatijih zagrebačkih simbola koji na svoje postojanje podsjeća svakodnevnim pucnjem Gričkog topa u podne. Lotrščak ponosno stoji na rubnom...

Izgled središnjeg zagrebačkog trga u 17. stoljeću i postupno stvaranje sajamskog trga

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....