Podjela stanovništva na srednjovjekovnom Gradecu i njihova ostvarena prava

Stanovništvo srednjovjekovnog Gradeca se dijelilo na tri skupine: građane, stanovnike i podložnike, a podjela je bila prema pravnom i društvenom položaju u gradu. Osnovna razlika između prve dvije skupine, građana i stanovnika, bila je u tome što su građani imali građansko pravo. Građansko pravo je bilo poželjno imati zbog boljeg općeg statusa u gradu, a mogao ga je imati svatko tko je posjedovao kuću u gradu, više od godinu dana nije bio kažnjavan, te je bio vjernik katolik.

Građansko pravo je moglo dodijeliti gradsko vijeće na pisanu ili usmenu molbu uz plaćanje određene pristojbe. Nakon što bi stanovnik dobio građansko pravo, dobio bi građanski list koji je bio dokaz stečenih prava, te bi ga vijeće unijelo u njegov građanski posjed, a novopečeni stanovnik koji je dobio građansko pravo, morao bi prisegnuti da će biti vjeran kralju i gradskoj općini.

Postojalo je još razlika između građana i stanovnika. Naime, građani su bili oslobođeni službe u vojsci i plaćanja maltarine u cijeloj državi, a ukoliko bi došli pred sud, suditi bi im mogao samo gradski ili kraljevski sud. Također, građani su mogli slobodno raspolagati svojom imovinom i oporučno ju ostavljati kome su htjeli. Građani su imali pravo glasati i birati gradsko poglavarstvo (suca i prisežnike), a mogli su i sami biti birani.

U drugoj skupini podjele stanovništva Gradeca nalazili su se – stanovnici. Oni nisu imali građansko pravo, a ponajviše je bilo riječ o stanarima koji su živjeli u drugim kućama i nisu imali svoj posjed ili kuću. Uglavnom je bilo riječ o slugama ili pak o kućevlasnicima koji nisu bili katolici ili su bili kažnjeni unazad godinu dana, a plaćali su manji porez od građana.

Za razliku od običnih kuća, na Gradecu je bilo i stambenih zgrada unutar kojih su živjeli kućevlasnici s obitelji, kao i stanari kojima su se iznajmljivale kuće koje su bile u vlasništvu župne crkve, ubožnice ili nekih crkvenih redova. Za stanovanje plaćala se godišnja najamnina unaprijed, a mogla se plaćati na dva načina – novcem ili prirodninama.

Na Gradecu je bilo i prolaznih stanara, a to su uglavnom bili putnici koji su tek u prolazu, ili pak o uglednim gostima koji su došli u Gradec po službenoj dužnosti.

Unutar zidina Gradeca svoje su kuće imali i banovi s obitelji, neki kanonici, kao i dominikanci i pavlini koji su se doselili na Gradec za vrijeme opasnosti od Turaka.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Zanimljiva legenda o tajanstvenom meteoru koji se nalazi u Jurjevskoj ulici

U Jurjevskoj ulici, koja vodi od malog Ilirskog trga, nalazi se nekoliko značajnih kuća koje povezujemo s poznatim ličnostima iz zagrebačke i hrvatske povijesti....

Grofovi Celjski uz Kaptol protiv Gradeca

U prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme brojnih neprilika koje je Gradec imao zbog sukoba sa susjednim Kaptolom, događa se nova nevolja za naselje...

Gospodarski zastoj u 15. stoljeću: Turska prijetnja i rivalitet Kaptola i Gradeca

U trgovačkom i obrtničkom svijetu srednjovjekovnog Zagreba, postojala su i određena pravila koja su se morala poštivati, a dio tih pravila išao je u...