Obrazovanje na Kaptolu: Osnivanje sjemenišne škole i odlazak na više škole u Italiji

Život u Hrvatskoj i Zagrebu u 16. stoljeću obilježen je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom koji je imao ogroman utjecaj na ovdašnje prilike. Unatoč teškim vremenima tijekom cijelog 16. stoljeća, u Zagrebu se puno pažnje pridavalo obrazovanju, pa tako i na Kaptolu gdje se u popravljenom franjevačkom samostanu nalazila sjemenišna škola.

Sjemenišna škola je napredovala zahvaljujući većoj upotrebi tiskanih knjiga, kao i činjenici da su u njoj predavali profesori i nastavnici svećenici koji su se obrazovali na visokim školama u Italiji. Takve opće sjemenišne škole polazili su i svjetovnjaci, pa nisu mogle pružati dovoljnu naobrazbu svećenstvom pomlatku, zbog čega crkveni poglavari žele takvoj školi dati veću stručnu spremu. Jedan od razloga takvoj ideji je i sve veće širenje protestantizma, zbog čega svećenici žele imati više svojih ljudi kako bi bolje “branili vjeru”.

Na Tridentskom koncilu 1545. godine donesena je odluka da svaki biskup u svojoj biskupiji mora osnovati sjemenište gdje će se odgajati svećenički podmladak, pa tako biskup Juraj Drašković u Zagrebu osniva sjemenište koje će polaziti klerici zagrebačke biskupije.

Sjemenište se nalazilo u franjevačkom samostanu, da bi krajem 16. ili početkom 17. stoljeća bilo premješteno u obnovljenu kuriju kanonika Franje Filipovića. Škola se zvala crna škola prema tome što je to bilo u kući koja je na sramotu kanoniku bila crno obojana i takva je godinama stajala, a postoji i teorija da je nosila naziv crna škola zbog crnih odijela sjemeništaraca.

Kada govorimo o višoj naobrazbi na Kaptolu, klerici su uglavnom odlazili u inozemstvo – prvenstveno u Italiju, i to u glasovito sveučilište u Bologni gdje je kanonik Pavao Zondini iz Zagreba 1554. godine osnovao posebni kolegij za zagrebačke klerike – đake iz zagrebačke biskupije. Zagrepčani su u Bologni uglavnom studirali teologiju, filozofiju, pravo i medicinu, a tijekom dva stoljeća tu je živjelo nekoliko stotina Hrvata.

Zahvaljujući dugogodišnjem školovanju u Bologni, rektori bolonjskog kolegija su pisali kroniku njihova studija, pa su tako često bilježili i događaje u Hrvatskoj i Zagreba. Ta je kronika svjedok i vrijedan izvor za zagrebačku povijest u periodu od 1553. do 1764. godine.

No, i Kaptol uskoro dobiva svoju pravnu školu. Naime, krajem 16. stoljeća kanonik Baltazar Dvorničić na Kaptolu otvara svoju privatnu pravničku školu na kojoj je predavao građansko i crkveno pravo – duhovnoj ali i svjetovnoj mladeži.

U periodu 16. stoljeća pojavljuje se i prvi poznati knjižničar u Zagrebu. Naime, u Italiji su se tiskale prve crkvene knjige za Zagreb, pa se tako u Veneciji 1511. tiska latinski misal kojeg je na svoj trošak dao tiskati Zagrepčanin Ivan Muer, kojemu je novac posudio Kaptol. Pretpostavlja se da se Muer bavio izdavanjem i raspačavanjem knjiga.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Sutra započinje nova sezona redovite smjene straže Kravat pukovnije

S Uskršnjim ponedjeljkom započinje nova sezona redovite smjene straže Počasne satnije Kravat pukovnije. Redovita smjena straže održavat će se svaki vikend, sve do druge polovice...

Novo zagrebačko IT mjesto za after work i večernje izlaske

Ljetne temperature sve su više i nije jednostavno pronaći mjesto u kojem se može nešto lagano pojesti, zasladiti se ručno rađenim kolačima ili provesti...

Stambena zgrada na Ribnjaku izgrađena 1937. godine prema projektu Drage Iblera

Ugrađena najamna stambena zgrada na Ribnjaku 16 sagrađena je 1937. godine za Vladimira Markulina, a prema projektu Drage Iblera, kao četverokatnica s uvučenim prizemljem...