Komunalni problemi u 17. stoljeću: Briga za vizualni identitet i život na Gradecu

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Osim što se grade nove građevine i obnavljaju stare, gradečka općina se intenzivnije krenula brinuti i o izgledu naselja. 

Tijekom 17. stoljeća unutar zidova bilo je mnogo praznog zemljišta koje bi ostalo nakon požara, a na kojima se kasnije ne bi ništa gradilo. Gradečka općina je tako donijela odluku da se na svim praznim zemljištima mora početi graditi u roku od pola godine, inače će ih ona zaplijeniti.

Osim praznih zemljišta, općina se bavi i drugim komunalnim poslovima, poput uređenja ulica i trgova. Općina je 1642. godine donijela odredbu da se sve gradske ulice moraju što prije popraviti i držati se čistima. 

Kako bi središnji trg bio čist i lijep, gradska općina 1639. godine izdaje nalog da se sve radionice naslonjene na Crkvu sv. Marka moraju ukloniti.

No, gradečka općina je imala još problema na putu uljepšavanja svog naselja. Naime, građani su još iz vremena srednjeg vijeka u dvorištima držali konje, krave i svinje, a kanalima bi izlijevali svu nečistoću koja bi se slijevala dalje. Tako je gradska općina, da bi stala tome na kraj, u periodu od 1652. do kraja stoljeća u više navrata izdavala odredbe koje su regulirale stanje držanja i brigu o životinjama.

U veljači 1699. godine općina je donijela odluku da se unutar zidina smiju držati samo konji i svinje za tov, a za ostalu se stoku moraju sagraditi svinjci ili staje u podgrađu. No, odredba nije imala velikog utjecaja jer su do početka 18. stoljeća svinje i dalje slobodno šetale gradečkim ulicama i dvorištima.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Kada je s radom započela najstarija zagrebačka pekarnica smještena u Novoj Vesi?

Mnogi Zagrepčani će na spomen Nove Vesi pomisliti na mirisnu pekarnicu koja se nalazi na adresi Nova Ves 70, koja slovi kao najstarija zagrebačka...

U Zagrebačkom kazalištu mladih gostuje predstava “Naša majka”

Predstava „Naša majka“ Wajdija Mouawada,  u režiji Róbert Alföldi i izvedbi Kazalište Miklós Radnóti, Budimpešta, Mađarska gostuje u četvrtak, 8. ožujka, u Zagrebačkom kazalištu...

Nekadašnji izgled zgrade na Trgu bana Josipa Jelačića poznate po reljefu na pročelju

Kuća Popović smještena je na Trgu bana Josipa Jelačića, a grle ju i obližnja Splavnica sa zapadne i Ulica Pod zidom sa sjeverne strane....