S kojim su se problemima susretali obrtnici u 18. stoljeću

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16. stoljeću za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. No, osim izgradnje, još u 17. stoljeću javlja se težnja drugih zemalja za pripajanjem Zagreba. Tako s jedne strane postoji težnja Beča za ostvarivanjem centralističke i apsolutističke vlasti s krajem, dok su s druge strane Mađari koji žele prevlast nad Hrvatskom.

Kao i u prijašnjim vremenima, i u ovom stoljeću Zagreb je podržavao trgovačke veze sa zapadom. Zagrebački trgovci, izuzev onih iz Ljubljane i Rijeke, dobavljali su raznu robu u Zagreb, ponajviše tkaninu i prehrambene proizvode. Roba je dolazila iz Beča, Graza, Salzburga, Trsta, Venecije, Češke i Moravske.

U pogledu gospodarskog života u Zagrebu u 18. stoljeću, istaknuto mjesto pripadalo je obrtničkoj proizvodnji. U odnosu na prijašnja stoljeća, nije bilo velikih primjena, ali je obrt i dalje dobro napredovao, pogotovo pojavom novih obrtnih zanimanja. U 18. stoljeću stigli su neki novi obrti, dok su neki stari nestali uglavnom zbog smanjene potrebe za tim proizvodima.

No, i među obrtnicima postoje određene nesuglasice poput međusobne netrpeljivosti, borbe između majstora i naučnika, te sukoba između određenih obrtničkih struka. Nesuglasice su postojale i između bogatih i siromašnih obrtnika.

Svi sukobi među obrtnicima u 18. stoljeću usporavali su napredak i rast tog gospodarskog sektora, kao što su se i cehovske organizacije svojim monopolom pokazale kao kočnica razvoja obrta. Državne vlasti, kako bi poradile na tim odnosima, donose određene propise i provode mjere. Između ostalog, državne su vlasti revidirale cehovske povlastice pa je tako 1781. godine veliki ceh na Kaptolu, koji je okupljao ceh krznara, zlatara, remenara, kopljara, kovača i ostalih, dobio nova pravila.

Zbog svog monopola, cehovi su u sukob došli s drugim trgovcima – svojim konkurentima – ali i si manufakturnim proizvođačima. Obrtnici svoje proizvode prodaju gradskim, a djelomično i seoskim potrošačima.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Najveći neprijatelj katedrale na Kaptolu u 17. stoljeću bile su – elementarne nepogode

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...

Struktura organizacije srednjovjekovnog Kaptola: Briga o imanjima i ostale zadaće

Srednjovjekovni Kaptol je na području svog teritorija osnovao nekoliko naselja kojima je dao samoupravu i određena prava, no i dalje je imao vrhovnu vlast...

Palača Raffay-Plavšić u kojoj se nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Palača Raffay-Plavšić u Ćirilmetodskoj ulici, u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti, nastala je u današnjem obliku između 1913. i 1914. godine,...