Arhitektura Zagreba u 17. stoljeću: Polagano stvaranje vizure pravog velikog grada

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Osim na Gradecu, i na Kaptolu se dižu nove i obnavljaju stare i teško oštećene građevine. Tijekom cijelog razdoblja 17. stoljeća vršeni su mnogi graditeljski poslovi, a pogotovo nakon teških požara koji su pogodili grad 1624., 1645. i 1674. godine. U sklopu građevinskih radova tako se proširivao biskupski dvori, radilo se na dijelovima stolne crkve, kao i na kaptolskoj vijećnici i kanoničkim kurijama te na franjevačkom samostanu.

Dok su u 17. stoljeću nicali novi objekti na Kaptolu i Gradecu, u drugim dijelovima grada nije bilo većih primjena. Na području podgrađa – Ilica, Harmica, Šoštarska ves i Vlaška ulica – stanje je u principu ostalo jednako onome u 16. stoljeću.

Na mjestu gdje se danas spajaju Radićeva ulica i Trg bana Josipa Jelačića, kao i na istočnoj strani trga i u dijelu Vlaške ulice, nalazile su se tek male stambene zgrade s obrtničkim radnjama i ponekom trgovinom. Na području današnjeg glavnog zagrebačkog trga nalazile su se radionice kovača jer je tim mjestom prolazila glavna gradska prometnica, pa je bilo potrebe za takvom djelatnostima.

Kada govorimo o kućama, one su uglavnom bile drvene, tek rijetko koja je bila katnica, a neke su imale svoj vrt i zemljište.

Na području današnje Ilice nije bilo nekih građevina vrijednih spomena, te poneki gospodarski vrt ili gospodarska zgrada. U blizini se nalazila Crkvica sv. Margarete koja je bila okružena grobljem, a koja je još dugo bila jedan od najvažnijih objekata u tom dijelu grada.

Nešto istočnije, na području današnje Vlaške, polako se počinje graditi. Prostor oko jugoistočne strane biskupskog dvora počinje se naseljavati oko 40-ih godina 17.stoljeća, i to na poticaj biskupa Benedikta Vinkovića.

Idemo malo sjevernije, tj. do današnje Tkalčićeve ulice koja je danas mnogima jedna od najsimpatičnijih zagrebačkih ulica. Tamo se u periodu 17. stoljeća, na istočnoj strani ulice, počinju graditi prve kuće. Kuće su počeli graditi kaptolski stanovnici koji su polako počeli izlaziti van srednjovjekovnih kaptolskih utvrda.

Druge objave

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Pročitajte i ovo:

Smjehotres u Art Parku povodom Svjetskog dana smijeha, samo pozitiva!

Besplatan BEST OF Stand up comedy program za građane i građanke u genijalnom Art Parku! Dosta vam je crnih vijesti i negativnosti? Pridružite se komičarima...

Predstavljanje knjige i otvorenje izložbe u Arheološkom muzeju

Talijanski institut za kulturu u Zagrebu i Arheološki muzej u Zagrebu, pod pokroviteljstvom veleposlanstva Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj, pozivaju vas na predstavljanje knjige...

Kako su medvedgradski vladari – grofovi Celjski – uz pomoć Kaptola došli na vlast na Gradecu

U prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme brojnih neprilika koje je Gradec imao zbog sukoba sa susjednim Kaptolom, događa se nova nevolja za naselje...