back to top

Srednjovjekovni Gradec je bio u posjedu mnogobrojnih zemljišta van granice općine

Srednjovjekovni Gradec je, nakon izdavanja Zlatne bule kralja Bele IV, 1242. godine, započeo potpuno novu eru u svojoj povijesti. Naime, nakon tatarskog pustošenja ovih područja, ta Zlatna bula je bio prilika za ispisivanje nove povijesti i potpuno novi početak.

Kroz godine ponovnog podizanja, ustrojstva vlasti, i svega onog što je Zlatna bula donijela gradu, u obliku povlastica ali i davanja prema kralju, Gradec je s vremenom ostvario značajan broj imanja u oko grada, ali i u okolici Zagreba.

Općina Gradec je u svom vlasništvu imala prostrano Zagrebačko polje (podno zidina) sve do Save, nešto čak i preko rijeke. Nešto bliže, općina je imala zemljišta pod Popovim tornjem, u Jurjevskoj ulici, kod Manduševca i današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, Ilice. Uglavnom su to bili vrtovi, brežuljci, oranice, pašnjaci, livade i šume.

Do posjeda je općina dolazila na razne načine – zapljenom imovine preminulih, prognanih iz grada, osuđenih na smrt, ili pak oporukom ili nasljedstvom gdje nije bilo zakonitih nasljednika. Kuće, kao i pašnjake i vinograde, općina je davala u najam. Oni koji bi uzeli u najam neki pašnjak ili vinograd, naknadu su plaćali ili novcem ili u naravi – donoseći plodove zemlje. Na gradskim pašnjacima nalazila se stoka koju su mogli dovesti svi građani uz određenu naknadu/pristojbu općini.

Osim teritorija koji se nalazio na užem zagrebačkom području, oko tadašnjeg Gradeca, općina je zemljišta imala i nešto šire od tih granica koje su određene Zlatnom bulom, a od kojih se neka spominju još u 13. stoljeću. Za neka sela se pretpostavlja da su bila u vlasništvu općine čak i prije proglašenja slobodnim kraljevskim gradom, a to su Dedići, Gračani i Črnomerci.

Kasnije, u 13. i 14. stoljeću, općina dolazi u posjed i nekoliko zemljišta na južnom i istočnom dijelu Zagreba, a uglavnom je došla u vlasništvo kraljevskim darovnicama. Time se općina obogatila, te se po broju zemlje u vlasništvu, mogla mjeriti s tadašnjim puno većim gradovima.

Bela IV je 1258. godine općini darovao krunsko dobro Svibje, a 1275. godine kralj Ladislav Gradecu daruje posjed Kobiljak. U to vrijeme, kraljem 13. stoljeća, općina je prisvojila i biskupsko-kaptolski Kraljevec, a sto godina kasnije, 1387. godine, pridobija i dva sela u turopoljskom kraju – Hrašće i Petrovinu.

Ta su se sela dijelila u tri skupine: prvo su sela koja su pod Zagrebačkom gorom (blizina grada), zatim zemljišta istočno od Zagreba, i za kraj spomenuti turopoljski kraj.

Osim općine, vlasnicima zemlje bili su također i pojedini građani te feudalci.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Koje je zadaće imao prvi zagrebački biskup i kako je uspostavljena crkvena vlast

Dolaskom crkvenih poglavara nakon utemeljenja biskupije u Zagrebu (osnovane...

Pročitajte i ovo:

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice, a tadašnja dužnost vrhovnog predstavnika grada odgovarala je današnjoj tituli gradonačelnika, osim jedne velike razlike....