Dominikanci i pavlini pred naletom Turaka naseljavaju Gradec

U srednjovjekovnom Gradecu, dva su svećenička reda krajem 15. stoljeća pronašla spas pred prodorom Turaka – dominikanci i pavlini. Za dominikance se zna da su na području Zagreba živjeli već u prvoj polovici 13. stoljeća, kada su imali svoj samostan i crkvu na početku današnje Vlaške ulice.

Kada krajem 15. stoljeća prijeti opasnost od Turaka, dominikanci su smatrali da bi mogli biti zaštićeniji na gradečkoj uzvisini opasanoj zidinama, nego u nizini podno Kaptola. Još 30-ih godina 14. stoljeća dominikanci su imali zemljište u jugoistočnom dijelu Gradeca. Uoči prijetnje Turaka, papa Siksto IV je dominikancima dopustio da sruše svoj stari samostan u podgrađu te se presele na Gradec gdje će biti nešto zaštićeniji od neprijatelja, što i čine 1473. godine.

Za malu drvenu kapelicu Sv. Katarine se ne zna točno da li je stajala na njihovom zemljištu, ili su ju pak oni sami sagradili još 1377. godine, no zna se da je po njihovom dolasku na Gradec krajem 15. stoljeća ona dospjela u njihovo vlasništvu. Kraj te se kapele nalazila zidanica sa zemljištem, koje su dominikanci kupili godinu prije dolaska na Gradec (1472. godine). Uz dopuštenje kralja Matije, na tom zemljištu 1478. godine dominikanci grade novi samostan, koji se nalazi na mjestu buduće isusovačke gimnazije koju će sagraditi isusovci nakon odlaska dominikanaca početkom 17. stoljeća..

Crkva sv. Katarine danas

Prilikom dolaska na Gradec, dominikanci su bili oslobođeni svih davanja, poreza i daća, kao i od obavljanja svih javnih radova.

Iz istog se razloga, kao dominikanci, na gradečku uzvinisu sele i pavlini. Gradska općina im je iznajmila kulu Lotrščak i okolno dvorište u blizini Poljskih vrata (danas Ulica Dverce), a dobili su dopuštenje da na dvorištu sagrade i iznajmljuju kuće.

Pavlini su stanovali u kuli Lotrščak gdje su u podrumu, uz dopuštenje općine, točili vino. Njihov trošak stanovanja na Gradecu je bio sljedeći: za točenje vina su plaćali jednu forintu godišnje, a za iznajmljenu kulu plaćali su općini stanarinu.

Remetski samostan pavlina je stradao 1484. godine od Turaka, a kako bi ga ubuduće zaštitio, kralj Matija Korvin je na njegovoj sjevernoj strani podignuo kulu i opasao ga zidom, no pavlini ostaju obitavati u kuli na južnom dijelu Gradeca.

Druge objave

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Baška na Krku: od Bašćanske ploče i muzeja do Velike plaže duge 1800 metara

Baška je naselje i općina na otoku Krku u...

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Pročitajte i ovo:

Izložba Putevima bokeljskih Hrvata u zagrebačkom Muzeju Mimara

Boka kotorska stoljećima inspirira umjetnike na stvaranje jedinstvenih djela, a s nekima od njih će se uskoro upoznati i hrvatska kulturna publika.  Putevima bokeljskih Hrvata naziv...

Prikazivanje kratkih hrvatskih filmova u sklopu Design District Zagreba

Ove godine Design District Zagreb prvi put ima suradnju s Danima hrvatskog filma, što će nam donijeti popratni program iz zatvorene dvorane u otvoreni...

Ilica u 17. stoljeću: Prostor kojim su dominirale gospodarske zgrade i brojni vrtovi

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....