Povijest zagrebačkih bolnica – od 1680. godine do danas

Grad Zagreb je 1680. godine imao svoju prvu bolnicu, točnije dom za nemoćne, koja je bila smještena odmah ispod Kamenitih vrata. Osim Gradeca, i na Kaptolu se nalazila slična bolnica, smještena na samom početku Vlaške ulice.

Tek 1792. godine donešena je odluka da se izgrade zajednička bolnica za Gradec i Kaptol, a izgrađena je na uglu Ilice i Trga bana Josipa Jelačića, na mjestu današnje knjižare Ljevak. Do 1773. godine na toj je lokaciji bio isusovački vrt.

Gradnja bolnice započela je 1794. godine, a bolnica s dva kata, s ugrađenom crkvom Trpećeg Isusa, završena je 1804. godine. Bolnica je imala 32 kata za bolesnike, te još 28 za stanovnike ubožnice.

Godine 1854. osniva se zasebna gradska ubožnice, a 1879. se u Stenjevcu podiže zavod za umobolne, čime se oslobađaju kreveti u zagrebačkoj bolnici. Time se kapacitet bolnice širi na ukupno 400 kreveta. S vremenom, ta je lokacija bila u samom središtu Zagreba, pa su gradski oci počeli razmišljati o preseljenju, što se dogodilo 1931. godine kada su bolesnici premješteni u zgrade na Svetom Duhu.

Današnju bolnicu u Vinogradskoj ulici osnovale su Milosrdne sestre reda sv. Vinka, zbog čega ta bolnica nosi ime Bolnica sestara milosrdnica. U početku se bolnica nalazila u Ilici 83, a imala je dva kata i 200 kreveta. 1893. godine bolnica je postala premala, te je izgrađena nova sa šest zgrada u Vinogradskoj ulici.

Ako krenemo prema istoku, dolazimo do bolnice na Rebru koja je građena zajedničkim sredstvima zagrebačkog nadbiskupa, Kaptola, Grada Zagreba i tadašnje vlade, a otvorena je 1942. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Malo istočnije, na granici Dubrave i Maksimira, 1979. godine krenula je gradnja nove vojne bolnice, a otvorena je 1988. Danas ta bolnica nosi ime Klinička bolnica Dubrava.

Pogled na Kliničku bolnicu Dubrava s Medvednice

Prva zagrebačka vojna bolnica nalazila se u Novoj Vesi, a 1862. otvara se nova zgrada vojne bolnice na adresi Vlaška 87.

Druge objave

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Novalja kao vrata sjevernog Paga: trajekt, katamarani i ljetna dinamika naselja

Novalja je grad na otoku Pagu u Ličko-senjskoj županiji....

Novi dvori Jelačića kraj Zaprešića: Curia nova, okrugla vršilnica i muzej naive Matije Skurjenija

Novi dvori (lat. Curia nova) uz Zaprešić čine spomeničku...

Pročitajte i ovo:

Ilički neboder – najistaknutiji dio vizure glavnog zagrebačkog trga

Na samom početku 5,66 kilometara duge Ilice, na broju 1, nalazi se Ilički neboder koji svojom visinom čini bitan dio vizure glavnog zagrebačkog trga....

Nove Zagrebulje: Toplo pecivo, a topli osmijeh gratis

Počet ću novu kolumnu jednom simpatičnom situacijom, završiti manje simpatičnom. A obje su životne, vrlo svakodnevne. Po mišljenju nekih, kolumne nedostojne jer kao kolumne...

Još samo 45 dana do automobilističkog spektakla u Hrvatskoj

Nakon završenog Arctic Rallyja u Finskoj, u kalendaru Svjetskog prvenstva u reliju (WRC) slijedi Croatia Rally koji će se voziti od 22. do 25....