20. travnja, davne 1788. godine, rođen je hrvatski kardinal, stožernik i zagrebački nadbiskup Juraj Haulik de Varallyja.
Halik je teologiju i filozofiju studirao u Trnavi, Ostrogonu i Beču, a zaslužan je za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne poslove, za osnivanje Matice ilirske, a njegovim nastojanjem utemeljeno je Gospodarsko društvo Sv. Jeronima.
Zagrepčanima je Haulik najpoznatiji po uređenju prekrasnog zagrebačkog parka Maksimir.
Haulik se također zauzimao i za osnivanje osnovnih škola te je novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i narodni preporod u Hrvatskoj i odupirao se mađarizaciji.
1852. imenovan je zagrebačkim nadbiskupom metropolitom, a 1856. godine i kardinalom.
Nakon smrti Aleksandra Alagovića, 1837. godine Haulik je zasjeo na biskupsku stolicu, a potom je kao nadbiskup do smrti 1869. obavljao svoje pastirske dužnosti, politička i socijalna volja uspostavljala je na svim područjima drukčija mjerila vrijednosti i korisnosti, pa se njegova crkvena politika ne može odvojiti od političke povijesti Hrvatske, problematizirane antagonizmima između Austrije i Ugarske.
1843. godine zatražio je i dobio plemićki list s predikatom de Varallyja. U grbovnici od 30. ožujka 1843. godine navedeni su kao nasljednici grba i brat mu Emerik te sinovac Juraj (sin Haulikovog drugo brata Kaspara).