Naseljavanje cistercita u Zagrebu – vlasnici brojnih nekretnina i poslovanje s njima

Cisterciti su u Zagreb došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II, a u istom stoljeću osnivaju cistercitske opatije u Topuskom i Kutjevu, kao i na Dolcu u Zagrebu. Dok se o nekim crkvenim redovima i njihovim posjedima ne zna puno, o cistercitima postoji dosta zabilježenih podataka.

Naime, cisterciti su bili dosta imućni, pa su kao takvi bili i vlasnicima brojnih nekretnina i posjeda, od kojih su dobivali i prihode. U 13. stoljeću, neto prije dolaska u Zagreb, bili su vlasnicima zemljišta u vrapčanskom kraju, te u selu Opatovina, gdje su imali vlastiti samostan i samostansku crkvu Sv. Jakoba (na nestalom otoku na rijeci Savi). Od 1287. godine bili su vlasnicima posjeda Susedgrad.

Veći dio posjeda koji su bili u vlasništvu cistercita pridobiveni su darovnicama.

Osim samostana i crkve Sv. Marije na Dolcu, bili su vlasnicima kuća na Opatovini i kod samih kaptolskih vrata, kao i kupališta i mlinova na potoku Medveščaku, te mesnice pod samostanskom crkvom, zemljišta u Vlaškoj, ali i vinograda u Bukovcu i Vrapču, kao i onog iznad tadašnjeg potočića Ilica.

Cisterciti su imali i posjede preko Save, te u Sv. Heleni kod Samobora, a pod samostanom kraj potoka Medveščaka i naselje svojih podložnika koji su imali zadatak da obrađuju okolne cistercitske zemlje, vrtove i vinograde. Te su kolibe, u kojima su živjeli cistercitski podložnici, bile male kuće prekrivene slamom, a nestale su kada i naselje – 1476. godine kada su dovršene kaptolske utvrde.

Cisterciti su bili vlasnici i kupališta smještenog sjeverno od samostana, i to čak i prije nego što su došli na Kaptol. Od 14. stoljeća redovito su to kupalište davali u najam. 

Da je djelovanje cistercita bilo šareno svjedoči i činjenica da su domaćim mesarima iznamljivali svoje mesnice pod crkvom Sv. Marije, kao i kuće na obližnjoj Opatovini. Određene obveze prema cistercitima imali su i neki vlasnici kuća na dijelu Opatovine koji je bio u njihovom vlasništvu, a do nekih su nekretnina dolazili i oporukama.

Cisterciti su na području srednjovjekovnog Zagreba živjeli do kraja 15. stoljeća kada se zbog straha od turskog prodora sele u Sloveniju, gdje se već nalazio njihov samostan.

Druge objave

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Baška na Krku: od Bašćanske ploče i muzeja do Velike plaže duge 1800 metara

Baška je naselje i općina na otoku Krku u...

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Pročitajte i ovo:

Otvorenje izložbe “Sunny side” autorice Lane Stojićević

U četvrtak, 19. travnja 2018. u 19.00h, u Galeriji PM, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se samostalna izložba multimedijalne umjetnice Lane Stojićević –...

Sabor na kojem je Zagreb prvi put nazvan glavnim gradom

Stogodišnji hrvatsko-turski rat započeo je Krbavskom bitkom 1493. godine, a završio je točno sto godina kasnije kod Siska. Turci su pod Sisak došli 15....

Posljedice turske opsade za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko – turskog rata: Utjecaj na Zagreb

Stogodišnji hrvatsko-turski rat započeo je Krbavskom bitkom 1493. godine, a završio je točno sto godina kasnije kod Siska. Turci su pod Sisak došli 15....