Ni teški Stogodišnji hrvatsko-turski rat nije spriječio sukobe između Kaptola i Gradeca

Sukobi između dva zagrebačka naselja – Kaptola i Gradeca – svima su dobro poznati, a netrpeljivost ova dva susjeda bila je tolika da nije jenjavala ni u vrijeme najveće opasnosti od turske vojske. Istina, sukobi su bili dosta rjeđi no prije, no i dalje su postojali. Razlozi sukoba u ova teška vremena 16. stoljeća bili su uglavnom zbog posjeda. Posjedi nisu bilo točno određeni, pa su tako obje strane upadale na posjede njihovih susjeda gdje bi samoinicijativno postavljali svoje granice. Najveći su sukobi bili na području Jaruna, Rudeša i Kroga.

Gradec je jako napao Kaptol 1514. godine kada su pod vodstvom gradskog suca Mihajla i njegove oružane čete provalili na kaptolske oranice. Šteta u toj srpanjskoj provali je bila velika, zbog čega Kaptol podiže tužbu u kojoj su morali posredovati ban, prisjednik banskog stola i prabilježnik, pa tako 1515. godine dolazi do mirenja.

U sklopu mirenja 1515. godine, Kaptol Gradecu oprašta sva nasilja počinjena na posjedu Krogu, kao i sve dotadašnje parnične spise koje proglašava bezvrijednima, dok Gradec prepušta zemljište Krog Kaptolu.

Od početka 16. stoljeća, pa sve do tog primirja 1515. godine, bilo je i drugih manjih sukoba, a metode su uglavnom bile slične kao i u prijašnjim stoljećima. Najčešći su pojedinačni napadi kada bi građani provalili u kanoničke kurije.

Također, kao i u prošlosti, tenzije su rasle i zbog Popova tornja smještenog sjeverno od Gradeca. Građani Gradeca su ga svojatali jer je bio izgrađen na njihovom posjedu, dok su stanovnici Kaptola tvrdili da je on njihovo vlasništvu zato što su ga gradili na zemljištu koje su dobili od kralja. Zbog tih se sukoba 1533. godine umiješao i kralj Ferdinand kada pismeno nalaže Gradecu da mora kulu vratiti kanonicima.

Gradečani, očekivano, ne pristaju na tu kraljevu zapovijed, pa tako kralj mora kasnije, 1561. godine, zapovjediti banu Nikoli Zrinskom da se pobrine za to da Gradec ispuni kraljevu zapovijed.

Uz navedeno, sukobi Kaptola i Gradeca su postojali i zbog neredovitog plaćanja desetine i kaptolske malte, a zbog toga su ova dva susjedna naselja završila pred banskim i kraljevim sudom.

Najteži sukobi Kaptola i Gradeca bili su u doba građanskog rata (1529. godine) koji se vodio između pristaša Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog. Ti se sukobi mogu opisati kao pravo ratovanje, pa su i posljedice bile puno veće, poput potpuno razorenog kaptolskog naselja, opustošenih domova, pa čak i oštećene katedrale.

Na samom kraju tog teškog 16. stoljeća, Kaptol i Gradec su se sukobili i oko potoka Medveščaka. Još od 1328. godine Kaptol je svojatao obje obale potoka, zbog čega dolazi do brojnih sukoba.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se poluugrađena dvokatnica s prizemnim uličnim krilom - kuća Krmelić-Jelić. Kuća je izgrađena polovicom 18. stoljeća na...

Pogledajte kako će se obilježiti ovogodišnji Dan kravate: Svjetska promocija ovog modnog detalja

Na prijedlog Academiae Cravaticae 2008. godine Hrvatski sabor proglasio je 18. listopada danom kravate te se taj dan svake godine svečano obilježava programima diljem...

Na današnji dan postavljen spomenik Blaženoj Djevici Mariji na Kaptolu

Prilikom završetka obnove katedrale u neogotičkom stilu, ispred iste je sagrađena fontana prema projektu arhitekta Hermanna Bollea, koji je također radio nacrte i za...