Nekada Sveučilišna knjižnica danas Hrvatski državni arhiv – djelo arh. Rudolfa Lubynskog

Hrvatski državni arhiv, smješten na Marulićevom trgu, središnja je arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu. Impresivna građevina na Marulićevom trgu djelo je arhitekta Rudolfa Lubynskog. Građena je kao Kraljevska sveučilišna biblioteka i Kraljevski zemaljski arhiv, a završena je 1913. godine. Zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju, a sa svojom lokacijom pripada Lenucijevom potkovom.

Danas se dom Hrvatskog državnog arhiva smatra najreprezentativnijim primjerom zagrebačke secesije. Prema riječima stručnjaka, zgrada je uspješan spoj rane bečke secesije i moderne europske arhitekture s početka 20. stoljeća.

Razglednica s naslovnice datira s početka 20. stoljeća.

Više o projektu Stare Razglednice Zagreba možete saznati na stranici licegrada.hr/starerazglednicezagreba

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Zgrada Prve hrvatske štedionice iz 1880-1882. godine u Radićevoj ulici

Zgrada Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, Radićeva 30-Kožarska 7 sagrađena je 1880-82. godine prema projektu Janka Josipa Grahora, građevno poduzetništvo "Grahor i Klein". Zgrada...

Prvo upoznavanje granica srednjovjekovnog Gradeca i Ilice

Na zagrebačkom području, u srednjem vijeku, nalazili su se mnogi kompleksi vrtova i voćnjaka, a prostirali su se od izvora Manduševca i današnjeg Trga...

Za razliku od utvrđenog Gradeca, obrambeni sustav Kaptola je bio iznimno slab

Gradec je prema odredbama Zlatne bule izdane 1242. godine nakon tatarskog pustošenja imao zadatak izgraditi i obrambene zidine koje su, nakon što su izgrađene,...